Kako do autoputa Sarajevo-Beograd?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Izgradnja autoputa Sarajevo-Beograd predstavlja jedan od najznačajnijih razvojnih projekata na unutarnjem i regionalnom planu, koji bi trebao doprinijeti uvezivanju gospodarskih/poslovnih zona koje gravitiraju trasi autoputa te daljnjoj afirmaciji i unapređenju prekogranične suradnje.

Istaknuto je to danas u Sarajevu povodom održavanja Poslovnog foruma o temi „Razvojni koridori i gospodarske zone od regionalnog značaja: Autoput Sarajevo-Beograd“, koji su organizirali Gospodarska komora Federacije BiH i Regionalno udruženje prostornih planera za istraživanje, razvoj i prekograničnu suradnju zapadnog Balkana (RUPP), u partnerstvu s Ministarstvom komunikacija i prometa BiH.

Sudionici  skupa razmatraju elemente prostornog planiranja u kontekstu pravovremenog izdavanja odobrenja za građenje, kao i različite aspekte koji se odnose na značaj spomenutog infrastrukturnog projekta za povezivanje konkretnih privrednih zona, poboljšanje ukupnog poslovnog ambijenta i daljnje investiranje.

Kako je uoči održavanja foruma istaknuo predsjednik Gospodarske komore FBiH Mirsad Jašarspahić, gospodarski razvoj Bosne i Hercegovine bazira se, između ostalog, na razvoju regionalne suradnje pri čemu 'prsten' autoputa Sarajevo-Beograd-Sarajevo čini jedan od neophodnih preduvjeta.

''Postoje gospodarske zone koje gravitiraju tom prstenu i one takvim povezivanjem postaju zanimljivije za ulaganja budućih investitora'', kazao je novinarima Jašarspahić, podsjećajući kako se, promatrano na unutarnjem planu, radi o gospodarskim zonama u okolini Sarajeva, Tuzle, Zenice, Goražda..., kao i onima koje se nalaze na prostoru RS-a.

Predsjednik Regionalnog udruženja prostornih planera zapadnog Balkana Šaćir Šošević potcrtao je važnost pravovremene i adekvatne pripreme za izgradnju buduće prometnice, uključujući, prije svega, svojevrsnu inventarizaciju i izradu prostorno-planske dokumentacije, a imajući u vidu neefikasnost sistema u BiH kada se radi o osiguranju različitih suglasnosti i odobrenja za građenje.

Nužno je, kako je naglasio, učiniti kvalitativne pomake uz odgovarajuće usuglašavanje, izmjene i dopune prostornih planova, kako bi nadležni organi imali kvalitetnu podlogu za realizaciju vlastitog dijela posla u skladu s planiranom dinamikom.

Na značaj izgradnje suvremene prometnice ukazao je i pomoćnik ministrice prostornog uređenja, građenja i ekologije RS-a Dragan Jevtić, podsjećajući kako je prevashodni cilj sarajevskog, kao i prethodnog sastanka u Tuzli - predstavljanje planskih rješenja u entitetskim prostornim planovima i gospodarskih zona koje povezuje trasa budućeg autoputa.

''Drago mi je da je, napokon, struka počela da govori o planskim rješenjima i koridorima'', kazao je Jevtić, navodeći da je potrebno predstaviti i 'ukrstiti' entitetska planska rješenja, kako bi se finalizirali zajednički zaključci o tome u kom pravcu treba dalje ići.  

Sudionici Foruma bi, kako je najavljeno, trebali potpisati Konvenciju o prostornom planiranju, uređenju i zaštiti prostora zapadnog Balkana, kao platformu za međusobnu suradnju u procesu izrade prostorno-planske dokumentacije, odnosno popunu praznine koja na nivou države BiH postoji, budući da je prostorno planiranje entitetska nadležnost, uključujući i aspekte prekogranične suradnje sa susjedima - Crnom Gorom, Hrvatskom i Srbijom.