Pravo na grad
Koje su muljaže u analizi mostarskog mulja?
Tekst članka se nastavlja ispod banera
''Je li moguće da nitko u Vladi FBiH ili Ministarstva okoliša FBiH nije uočio nelogičnosti u dokumentu koji su javno objavili? Je li moguće da nitko nije pročitao Pravilnik prije nego je u eter otišla informacija 'Navedene hemijske analize ukazuju da se dehidrirani mulj može koristiti u poljoprivredne svrhe…' Zašto se prešutjela informacija da je i Federalni zavod za agroekologiju uzimao uzorke mulja za analizu isti dan kada i laboratoriji Euroinspekt Croatiakontrola iz Hrvatske? Zašto njihove analize ne objavite? U konačnici, zašto se igrate sa životima ljudi u dolini Neretve?''.
Tko je pročitao pravilnik
Pitanja su to koje koalicija Pravo na grad postavila vlastima u Mostaru i Federaciji BiH povodom analiza mostarskog mulja.
U reagiranju stoji kako je Ured za odnose s javnošću Vlade FBiH 6.8.2019. godine medijima dostavio informaciju s naslovom „Akreditirana laboratorija uradila analizu-sadržaj teških metala i piralena znatno ispod graničnih vrijednosti“.
Uz Informaciju je priložena i analiza koju je na zahtjev Federalnog ministarstva okoliša uradio laboratorij Euroinspekt Croatiakontrola iz Hrvatske. U Informaciji se navodi i da „Navedene hemijske analize ukazuju da se dehidrirani mulj može koristiti u poljoprivredne svrhe ukoliko se prethodno izvrši sterilizacija mulja, a to znači uništavanje patogenih organizama, odnosno potencijalnih uzročnika oboljenja.“
''Budući da se tvrdi da je zaključak u skladu s Pravilnikom o utvrđivanju dozvoljenih količina štetnih i opasnih materija u zemljištu i metode njihovog ispitivanja, postavljamo pitanje, je li osoba koja je ovo napisala ikada vidjela, pročitala Pravilnik na koji se poziva'', navodi, između ostalog, Koalicija.
Iz koalicije Pravo na grad navode kako laboratorij nije akreditiran za ovakve analize jer je akreditiran za analizu krutog otpada.
Je li mulj suha tvar?
''Budući da mulj koji sadrži 20,67% suhe tvari zasigurno nije kruti otpad (taj postotak suhe tvari je naveden u analizi), zanimalo nas je kako je moguće pozivati se na tu metodu…? Uslijedio je odgovor: „ ….zabunom smo izdali izvješće na kojem nismo naznačili da je metoda ispitivanja PCB akreditirana. Kada smo primijetili zabunu, izdali smo našem nalogodavcu novo izvješće koje vjerujem možete dobiti na uvid, a na tom izvješću je navedeno da je metoda akreditirana.“ I tako, naša ministrica okoliša je angažirala laboratorij koji je se „zabunio“. Dešava se, tko radi taj i griješi. No, je li u pitanju „zabuna“ ili nešto drugo, može li se kod analize mulja s 20% suhe tvari pozivati na akreditaciju za kruti otpad?'', navodi Pravo na grad.
''Premda Grad Mostar ima 2 javna sveučilišta/univerziteta, a broj profesora, doktora, magistara, možemo samo nagađati, nitko se nije oglasio niti dao bilo kakav komentar na javno objavljenu analizu'', navodi Koalicija..
Odgovore na pitanja dao je dr. sci. Abdel Đozić, izvanredni profesor iz Tuzle.
Metode
''Metoda koju je koristio Croatiakontrol za određivanje PCB-a se ne može primijeniti za mulj, naime, da bi mulj bio označen kao kruti sadržaj, suhe tvari treba biti veći od 40%. Mulj jeste otpad koji može biti opasan u zavisnosti od sadržaja onečišćujućih tvari, ali u ovom slučaju, nije kruti otpad. Ovdje je primjetno da uzorak nije bio dovoljno ugušćen, odnosno, prema mom mišljenju nije uzet reprezentativan uzorak već razrijeđen mulj, jer je ostatak voda 79,33%. Za analizu muljeva sa visokim sadržajem vode nije moguće koristiti metode za analizu čvrstih uzoraka posebno ne one koje se koriste za kategorizaciju krutog otpada'', rekao je.
Koalicija navodi kako je utvrdila još jednu nelogičnost u analizi iz Zagreba.
''Naime, za sve pojedinačne PCB-ove koje je analizirao, laboratorij nije naveo precizne vrijednosti koje su utvrđene, nego je za svaki pojedinačno utvrdio da ga ima manje od 0,010 mg/kg. Ono što smo smatramo spornim je činjenica da istu tvrdnju imaju i za ukupni PCB, dakle, tvrde da je i ukupni zbroj svih 15 PCB-ova koje su analizirali manji od 0,010 mg/kg. Kako je to moguće tvrditi, kada nisu utvrđene konkretne vrijednosti svakog pojedinačnog PCB-a?!'', navode.
Profesor Đozić kaže kako nije moguće zbrajati vrijednosti koje instrument nije mogao očitati i koje nisu zabilježene.
''Jer ako je ispod praga detekcije vrijednost može biti 0 ili 0,009 ali mi to ne znamo'', rekao je.
Koalicija Pravo na grad kaže kako je ostalo još mnogo pitanja bez odgovora.