Koliko Schmidtovo pismo šteti BiH?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Upozorenje Christiana Schmidta, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika u BiH, međunarodnim investitorima da budu oprezni ako namjeravaju ulagati u Republiku Srpsku jer bi njihov novac mogao biti izgubljen te da bi insistiranje na pitanju imovine narušilo pravnu i poslovnu sigurnost napravit će ozbiljnu štetu ekonomskom sektoru u cijeloj BiH jer će odavde otjerati i potencijalne, ali i postojeće investitore, navode stručnjaci za Nezavisne novine.

Ekonomisti i stručnjaci za strana ulaganja, koji za banjalučke Nezavisne novine poručuju da Schmidt pokušajem da ograniči poslovne sposobnosti Srpskoj svjesno ili nesvjesno zaključava i BiH kada je u pitanju investicioni sektor.

Prvi i posljednji kriterij

Ekonomista Milenko Stanić kaže da je imovina prvi i posljednji kriterij od koga polaze investitori kada žele da ulažu u jednu državu jer ukoliko oni nemaju jamstva da će njihov novac biti siguran, neće ga ni donijeti.

"To se ne odnosi samo na potencijalne investitore, već i na poslovni i financijski dio, poslovno bankarstvo, jer nijedna poslovna banka neće biti spremna financirati takve investicijske projekte ako neće biti sigurna da založna imovina koja je obično jamac uzetih kredita može biti dovedena u pitanje, neće biti spremni da investiraju u ozbiljne projekte", pojašnjava Stanić.

Navodi i da bez obzira na to što nadležni u Srpskoj pokušavaju ukazati da Schmidtovo pismo nema neki pretjerani značaj, to nije tako.

Jako malo ozbiljnih investitora

"Ono će i te kako imati značaj. Mada, situacija u BiH je takva da imamo jako malo ozbiljnih investitora, a nakon tog pisma sigurno da ne možemo očekivati da nijedan ozbiljan investitor dođe da investira", rekao je on, dodajući da i strani ulagači znaju da je svaka velika investicija praćena na državnoj razini.

"Svi investitori gledaju državnu razinu, znaju gdje se donose odluke, imaju percepciju države, a investiranje i otplata kredita su svakako na državnom nivou. Utjecat će to na BiH, ne mogu se investicije odnositi na entitetsku razinu. Samo neki lokalni i regionalni investitori gledaju na te niže razine, ali svaki ozbiljni investitor prvo gleda državu", navodi Stanić.

Milica Marković, direktorica Agencije za unapređenje stranih investicija BiH (FIPA), Schmidtovo pismo, koje je upućeno još u aprilu prošle godine, naziva tendencioznim i zlonamjernim.

"Imali smo njemačke kompanije iz auto-industrije koje su se zanimale za investiranje u FBiH, a on to ništa nije komentirao. Što se tiče Republike Srpske - iz kojih razloga to čini znaju on i njegovi savjetnici. Ali ovim pravi direktnu štetu BiH. Mislim da je i njemačka javnost upoznata s njegovim pozivom, ali da oni isto tako znaju da je BiH državna zajednica sastavljena od dva entiteta. Ako on poziva na opstrukciju jednog entiteta, to šteti cijeloj državi, pravi štetu svima, a ne samo Vladi i građanima u Srpskoj. Ali on očigledno kao da nije svjestan šta govori i kakve izjave daje", kaže Marković.

Već na udaru

Strane investicije u BiH već su na udaru, ističe ona, pojašnjavajući da su izravna strana ulaganja u prvoj polovini 2022. godine imala pad, a da će loše stanje vjerojatno pokazati i izvještaj Centralne banke BiH, koji će biti objavljen u kolovozu.

Ono što BiH, ali i Republici Srpskoj ne ide u prilog i što ne šalje dobru poruku stranim investitorima svakako jeste politička situacija.

"Kad investitori dolaze i kad ulažu svoj kapital, žele da dođu u stabilnu sredinu, gdje ih neće uplašiti i odbiti ekonomska, politička i socijalna situacija. Nažalost, kod nas je slučaj da sve tri stavke plaše i odbijaju strane investitore, jer mi u Agenciji znamo da je bilo zainteresiranih investitora, pa kad su sabrali sve vidjeli su da je bolje da ne dolaze ovdje, već da odu u Srbiju, Mađarsku i slično", ističe Markovićeva.

Rekla je kako postoje strani investitori koji i sada žele ulagati u Srpsku, a da je najsvježiji primjer njemačka kompanija "WET GmbH & Co.KG Wuppertal" koja će od 19. do 21. srpnja s predstavnicima FIPA posjetiti tri potencijalne investicijske lokacije u Banja Luci, Laktašima i Kostajnici, gdje će biti sagledana mogućnost otvaranja proizvodnih pogona koji se odnose na proizvodnju uređaja za domaćinstva i industriju.

Inače, prema podacima Centralne banke BiH direktne strane investicije (DSI) u prvom kvartalu 2023. godine iznosile 426,6 milijuna KM, što je povećanje za oko 80 posto u odnosu na isto razdoblje 2022. godine, navode Nezavisne novine.