Nova pravila za Mostarce: Što s fasadama, balkonima, pljuvanjem i sniženjem na izlogu?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Vlasnici, suvlasnici, korisnici zgrada i poslovnih prostora dužni su redovito održavati dijelove zgrada i objekata u tehničkom, funkcionalnom i estetskom pogledu, i to: fasade, balkone, terase, lođe, krovove, izloge, vrata, prozore, oluke i slično.

Navodi se to u Odluci o komunalnom redu o kojoj će raspravljati i glasovati mostarski gradski vijećnici na sljedećoj sjednici.

''Stambene i poslovne objekte koji svojim izgledom zbog oštećenja, dotrajalosti, zapuštenosti, nedovršenosti, dogradnje bez odobrenja i slično, narušavaju opći izgled ulice ili predstavljaju opasnost za korisnike javne površine, dužni su urediti vlasnici, odnosno korisnici o svom trošku, tako da otpočnu s uređivanjem najkasnije u roku od šest mjeseci od utvrđivanja te okolnosti'', navedeno je u odluci uz napomenu da će inspekcija naložiti uređenje objekata koji svojim izgledom narušavaju opći izgled ulice. Uz to, vlasnici objekata razrušenih ratnim djelovanjima su ih dužni ''prekriti odgovarajućom zaštitnom mrežom''.

Izlozi

Kad su u pitanju izlozi, prema odluci koju smo imali na uvid, oni moraju biti ''tehnički i estetski oblikovani, odgovarajuće osvijetljeni i u skladu s izgledom zgrade i okoline, a korisnik ga je dužan održavati urednim i čistim''.

''Korisnik izloga ne smije u istom držati ambalažu ili skladištiti robu. Zabranjeno je uništavati izloge, šarati ih ili prljati, na njima ispisivati poruke, isticati obavijesti o sniženjima cijena roba i slično. Vlasnik, odnosno korisnik izloga koji se ne koristi dužan je isti prekriti neprozirnim materijalom'', navedeno je.

Kad su u pitanju fasade, zabranjeno ih je uništavati, ''te na njima ispisivati poruke, crtati, lijepiti plakate, obavijesti i na drugi način oštećivati i ugrožavati njihov estetski izgled''.

Balkoni

Za zatvaranje lođa, balkona, terasa i slično, potrebno je pribaviti odgovarajuće odobrenje organa uprave nadležnog za poslove urbanizma i građenja, ali ''nije dozvoljeno na balkonima, lođama, terasama i krovovima zgrada gomilanje starih stvari, ostataka namještaja i sličnih predmeta koji narušavaju estetski izgled zgrade''.

''Na prozorima, balkonima, ogradama i drugim dijelovima zgrada, neposredno okrenutim prema ulici ili trgu zabranjeno je vješati ili izlagati rublje, posteljinu, tepihe i slično. S balkona, lođa, terasa, prozora, kao i drugih dijelova zgrada, zabranjeno je istresanje kuhinjskih i drugih krpa, tepiha i slično, bacanje otpada, ocjeđivanje vode ili na bilo koji drugi način prljanje objekta, javne površine ili okoliša. Na balkonima, lođama, terasama, prozorima i drugim dijelovima zgrade zabranjeno je postavljanje i uporaba uređaja koji stvaraju buku ili vibracije. Zabranjeno je zagađivanje individualnih i kolektivnih objekata na bilo koji način deponiranjem otpada, otpadnim i oborinskim vodama, štetnim plinovima i drugim štetnim materijalima. Na prozorima, balkonima, ogradama i sličnim dijelovima zgrada može se držati cvijeće i ukrasno bilje'', navodi se.

Ograde

U odluci se navode i pravila za uređenje ograda, vrtova, voćnjaka, dvorišta i sličnih površina pa se, između ostalog, ističe kako živice ne smiju prelaziti na javne površine i da ograde ne smiju imati šiljke niti biti od bodljikave žice. Morat će se voditi računa o materijalu, obliku, boji i načinu izrade ograde koja se mora prilagoditi okolnom ambijentu, a visina i izgled ograde, koja se ne smije otvarati prema ulici, utvrđuje se posebnim odobrenjem.

Grad kaže kako javne prometne površine, pješački i drugi glavni putovi na javnim zelenim površinama moraju imati javnu rasvjetu, da se ona mora redovito održavati i da mora svijetliti cijele noći.

Kante, stajališta, drva…

Navedeno je i da se ništa ne smije postavljati na stubove javne rasvjete bez dozvole, a, kad su u pitanju korpe za otpatke, one se ne smiju postavljati na stupove prometne signalizacije, stupove javne rasvjete, jarbole za zastave, drveće i drugo rastinje, mjestima na kojima bi ometali sigurnost prometa te druga mjesta na kojima narušavaju estetski izgled naselja.

Utvrđuju se i pravila oko taksi i autobusnih stajališta, oko postavljanja klupa, rada fontana i tržnica koje će imati i svoja pravila i neće se moći prodavati roba mimo tržnica. Uvode se i pravila za građevinske izvođače radova i održavanju gradilišta i prostora oko njih.                                 

I oni koji se griju na drva i ugljen, bit će obuhvaćeni ovom odlukom jer ''istovar, cijepanje drva i razbijanje ugljena na javnim površinama nije dozvoljeno, osim u slučaju nepostojanja mogućnosti izvršavanja navedenog izravno u dvorište vlasnika ili korisnika''.

Bacanje opušaka

Napisana su pravila i za održavanje čistoće i čuvanje javnih površina pa se, između ostalog, navodi kako se ''javne površine čiste, u pravilu, danju, a peru noću u vremenu od 22 do 6 sati''.

''Na javnoj površini ne smije se ostavljati niti bacati otpad, te se ove površine ne smiju niti na bilo koji drugi način prljati, a posebno je zabranjeno: bacanje i ostavljanje otpada izvan korpi ili drugih posuda za otpatke, kao i druge radnje kojima se prljaju javne površine, bacanje opušaka ili drugih gorećih predmeta u korpe ili druge posude za otpatke, odlaganje otpadnog građevinskog materijala, zemlje i slično, popravak i pranje vozila, ispuštanje ulja, svih vrsta otpadnih tekućina, prljavih i masnih tečnosti, boja, lakova, kreča, životinjskog izmeta, fekalija ili bilo kojih drugih tečnosti koje prljaju javnu površinu, oštećenje korpi ili drugih posuda za otpatke (…) vršenje nužde, pljuvanje i slično'', navodi se.

Razvrstavanje otpada

Kad je u pitanju skupljanje, odvoz i postupanje s komunalnim otpadom navodi se kako se kućni otpad, po pravilu, razvrstava se na otpad koje se sastoji od otpadaka koji se mogu dalje korisno upotrijebiti (papir, staklo, plastika, željezo i slično) i ostali kućni otpad.

''Otpaci koji se mogu korisno upotrijebiti odlažu se, po pravilu, u posebne spremnike. Mjesta za postavljanje spremnika iz prethodnog stavka određuje organ uprave nadležan za poslove urbanizma i građenja. Spremnici za posebne vrste otpada se posebno označavaju sa jasno vidljivom oznakom za koju vrstu otpada su namijenjeni'', navodi se i dodaje kako će komunalno poduzeće osigurati uvjete za selekcionirano prikupljanje korisnog otpada te održavati ih i dezinficirati.

Ambalaža, mesnice i krupni otpad

Novost jer i da će vlasnici i korisnici trgovačkih, ugostiteljskih i drugih poslovnih objekata dužni su papirnu i drugu ambalažu upakirati u manje bale ili vreće i držati ih u zatvorenim prostorijama do odvoza otpada, te da će mesnice morati imati poseban ugovor a mjesto na kome se drže posude za otpad, davatelj komunalne usluge mora svakodnevno održavati u čistom i urednom stanju.

Krupni otpad odvozi se prema posebnom planu.)Davatelj komunalne usluge dužan je najmanje jednom u mjesecu, tokom cijele godine prikupljati i odvoziti krupni otpad ( dijelove i komade starog namještaja, pokućstva, sanitarne opreme, šuta) iz stambenih objekata, prema Planu prikupljanja istog.

Životinje

Na užem gradskom području zabranjeno je uzgajanje i držanje domaćih životinja i zvijeri. No, dozvoljeno je držanje ''pasa, mačaka, ptica i drugih ukrasnih životinja, te raznih izložbenih malih životinja koje se uzgajaju u okviru sportskih društava, ukoliko se njihovim držanjem ne ugrožavaju susjedni korisnici stanova i objekata i ukoliko nisu ugroženi higijenski, sanitarni i drugi uvjeti gradskog prostora''.

Utvrđena su pravila i z a držanje domaćih životinja, ali je zabranjeno je puštanje napasanje životinja na javnim površinama.

Šetanje pasa dozvoljeno je samo uz korištenje zaštitnih kaiša (maske) na glavi psa.

Uklanjanje i kazne

Odlukom je predviđeno da se svi protupravno postavljeni predmeti i uređaji na objektima i javnim površinama (pokretni uređaji i naprave, štandovi, prikolice, reklamni i drugi panoi, natpisi firmi, obavještenja, putokazi, stubići, posude za cvijeće, građevinski materijal, ogrjev, ograde, otpadni građevinski materijal i slični predmeti i uređaji) moraju ukloniti.

A nadzor nad provođenjem komunalnog reda provodit će komunalni inspektori i redari, a kazne se kreću do 10.000 KM za prekršaje davatelja komunalne usluge, do 5.000 KM za pravne osobe te 500 KM za prekršaj fizičko lice.