Planirani rezervat
Konjic: Umjesto munike, niče kamenolom?
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Umjesto ugroženog drveta munike, u konjičkoj općini će na lokalitetu 'Rakov Laz' niknuti kamenolom.
Naime, Vlada Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ) je odlučila, Ministarstvo trgovine, turizma i zaštite okoliša dalo okolišnu dozvolu, a Ministarstvo gospodarstva potpisalo ugovor sa gospodarskim društvom 'GPI' d.o.o. Konjic za eksploataciju mineralne sirovine krečnjaka i dolomita (sipara) na lokalitetu 'Rakov Laz', Općina Konjic.
Planirani rezervat
No, ovaj lokalitet je, prema riječima ekoloških aktivista, planiran kao budući dendrološki rezervat nacionalnog parka "Prenj – Čvrsnica – Čabulja.
Pročitajte još
''Nastavljeno je kršenje federalnih zakona. Ministar okoliša HNŽ-a, Aldin Teletović 11. lipnja je izdao okolišnu dozvolu, bez održane javne rasprave, privrednom društvu 'GPI' Konjic za gradnju kamenoloma na području Rakovog Laza na planini Prenj'', objavili su iz udruge Eko Akcija.
U tekstu okolinske dozvole, navode aktivisti, niti jednom nije spomenuto da je u pitanju područje planiranog rezervata munike.
Na naš upit županijskom Ministarstvu okoliša jesu li točni navodi aktivista, unatoč obećanju, nije odgovoreno do objave ovog teksta.
Šumare se ne pita
Prilikom donošenja okolišne dozvole, nije zatraženo ni mišljenje konjičkih šumara.
Kako je za Bljesak.info potvrdio tehnički direktor Šumarstva 'Prenj' d.d. Konjic, Alija Sulejmanović, njihovo poduzeće nema nikakvih saznanja o gradnji kamenoloma na lokalitetu 'Rakov Laz'. Sulejmanović tvrdi kako im se po tom pitanju nitko nije obraćao, iako se često događa da se Šumarstvo ne kontaktira za radnje u konjičkim šumama, ističući primjer gradnje minihidroelektrana.
Saznanja o izgradnji kamenoloma u staništu munike, kao i eventualne prijave, nema ni Federalna uprava za inspekcijske poslove.
Koncesija koja je dodijeljena konjičkom poduzeću ugovorena je na 28 godina, a 'GPI' će plaćati naknadu za eksploataciju 420.956 kubičnih metara iznosi 113.658,10 maraka.
Nepotpuni podaci
Ona se, stoji u ugovoru, može oduzeti ako koncesionar ne obavlja koncesioniranu djelatnost duže od godinu dana, ne izvršava ugovorom preuzete obveze, ako se obavljanjem koncesionirane djelatnosti ugrožava životna sredina i zdravlje ljudi, a mjere predviđene posebnim propisima i ugovorom nisu dovoljne da se to spriječi. Ugovor se može prekinuti ako ne izvrši nužne zadane radove.
Unatoč planiranoj gradnji u šumi, stručnjaci ističu muniku vrijednost. Prema znanstvenom radu sarajevskog Šumarskog fakulteta, ona je rasprostranjena na planinama Prenj, Rujište, Čvrsnica i Čabulja. Osim ovih planina, munika se nalazi i na planini Orjen (na tromeđi Hercegovine, Crne Gore i Dalmacije) te kao manje izolirano nalazište na sjeverozapadnim obroncima planine Bjelašnice, južno od Tarčina.
Dostavljeni podaci o površinama šuma munike su, tvrde autori Vladimir Beus i Sead Vojniković, nepotpuni, što pokazuju podaci prema kojima zauzimaju 316,30 hektara. S obzirom na izvanredan značaj munike, u znanstvenom i šumarskom pogledu, tvrde, u gospodarenju treba poticati njeno naseljavanje na staništa sa kojih je potisnuta čestim požarima.
Stoga je, podsjećaju, u Zakonu o šumama, ova vrijedna vrsta drveća stavljena pod režim zaštite. Lokalitet 'Rakov Laz' čak je i pošumljavan nakon požara i to sredstavima županijskog Fonda za zaštitu okoliša HNŽ-a.
Odgovor županijskog ministarstva
Nakon objave ovog članka, odgovorili su nam iz Ministarstva okoliša HNŽ-a, koji tvrde da predmetno područje nije planirano za zaštitu kao dendrološki rezervat endemske munike ''što je razvidno iz svih prostorno planskih dokumenata područja''.
Sa izgradnjom kamenoloma bila je suglasna mjesna zajednica Bijela.
''Prostornim planom općine Konjic za razdoblje 2013. – 2033. (Službeni glasnik Općine Konjic, broj 2/2018 od 30. ožujka 2018), na dijelu zemljišta označenom kao k.č. 4322/1 K.O. Bijela, lokalitet Rakov laz predviđena je eksploatacija naslaga krečnjaka i sipara. Rješavajući po zahtjevu investitora GPI d.o.o. Konjic isto je potvrđeno Mišljenjem Odjela za urbanizam i građenje Općine Konjic (broj 03-25-2424/18 od 17.9.2018) u kojem stoji i da postoji suglasnost MZ Bijela 's tim da se ne ugrozi vodozahvat za naselja Bijela i Glavičine''', potvrđeno je za Bljesak.info iz Ministarstva.
Isto je u svom mišljenje, tvrde, navelo i Povjerenstvo za davanje stručnog mišljenja, formirano od strane Općinskog vijeća Konjic (broj 07-25-2424/18 od 31.8.2018) navodeći između ostaloga i obvezu poštivanja zakonskih propisa o zaštiti okoliša.
U daljnjem postupku, navode, investitor je kod Agencije za vodno područje Jadranskog mora Mostar ishodio Prethodnu vodnu suglasnost (broj UP/40-1/25-2-42/18 od 26. ožujka 2019.) Slijedom navedenoga, tvrde, u postupku izdavanja okolišne dozvole nije bilo potrebno provoditi javnu raspravu tako da ne postoje niti zaključci s iste.
''Okolišnom dozvolom, sukladno Zakonu, propisani su uvjeti cjelovite zaštite okoliša putem integriranog sprječavanja i kontrole onečišćenja uz osiguravanje visoke razine zaštite okoliša i uvjeta za sprječavanje značajnog onečišćenja okoliša zbog industrijskih aktivnosti'', stoji u odgovoru Ministarstva trgovine, turizma i zaštite okoliša HNŽ-a.
Iz Ministarstva nisu odgovorili kada je održana javna rasprava.
