Kupreški ipsilon središnju Bosnu stavlja na svjetsku mapu

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Modernizirati postojeće i izgraditi nove prometne pravce koji će izvući iz prometne blokade prostor središnje Bosne te otvoriti mu perspektive povezivanja s južnim dijelovima BiH, ali i s Hrvatskom, osnovna su ideja vodilja kapitalnog projekta nazvanog Kupreški ipsilon, a kojim je predviđeno povezivanje nekoliko općina u mrežu širih, europski značajnih prometnih koridora, koji će se račvati na širem prostoru Bugojna i Kupresa.

Najdalje se dosad otišlo u realizaciji projekta brze ceste Lašva petlja – Nević Polje, kao dijela brze ceste Lašva – Donji Vakuf, a od koje će veliku gospodarsku korist imati Busovača, Vitez, Novi Travnik, Travnik i Jajce. Brza cesta Lašva – Nević Polje duga je 24,5 km i podijeljena je na tri poddionice: Lašva - Kaonik, Kaonik – Vitez te Vitez – Nević Polje.

Imat će sve karakteristike brze ceste, propisane Zakonom o cestama FBiH, osim dijela koji prolazi kroz poslovnu zonu Vitez, koji će predstavljati magistralnu cestu i njemu će se pristupati preko novoformiranih kružnih tokova na ulazu i izlazu iz poslovne zone. Autoceste FBiH u svibnju ove godine izdale su obavijest o nabavi “Izgradnje dijela brze ceste Lašva – Nević Polje, Lot 5: petlja ‘Vitez - izlaz iz poslovne zone’ – petlja Nević Polje”, a ta vijest obradovala je mnoge koji čekaju modernu i sigurnu prometnicu kroz Lašvansku dolinu.

Radi se o jednom od strateških projekata čiji je dio našao svoje mjesto u dokumentu “Program javnih investicija za razdoblje od 2021. do 2023.”, a jednom kad cjelokupna prometnica bude gotova, ona će spajati Jajce na zapadu s petljom Lašva na istoku, a u dugoročnom smislu značit će konačni prekid svojevrsne prometne izolacije u kojoj se nalazi prostor središnje Bosne i njegovo pozicioniranje na mapu velikih, europski značajnih prometnih koridora.

Ova prometnica vezat će se na prometnicu Kupres – Livno i dalje prema Hrvatskoj, piše Večernji list.

Kad je riječ o prometnom umrežavanju šireg područja središnje Bosne, tu su predviđene prometnice koje će se vezati za dva europska koridora.

Kako je u izjavi za Večernjak objasnio Zdenko Antunović, član Odjela za prostorno planiranje, građenje, infrastrukturu i komunikacije Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora, strategije entiteta i države predviđaju, osim koridora Vc, i koridor koji ide smjerom Gradiška - Banja Luka - Jajce - Travnik - Vitez - Lašva, veže se na koridor Vc te ide prema Sarajevu, Goraždu i granici sa Srbijom.

Ovaj koridor od Gradiške podrazumijeva rekonstrukciju, modernizaciju postojećih magistralnih pravaca do ubrzanja dovođenja u rang brze ceste. Brza cesta, objasnio je Antunović, predviđena je od petlje Lašva do petlje Nević Polje kao prva faza, a druga faza obuhvaća pravac petlja Nević Polje - Travnik - Jajce.

Paralelno s tim ide rekonstrukcija, modernizacija, optimizacija i ubrzanje trase na prijevoju Komar, odnosno trase Travnik - Donji Vakuf, a iz Donjeg Vakufa ili Jajca trasa ide na Bugojno i onda prema Kupresu. 

Drugi pravac je od petlje Nević Polje, preko ceste M16-4 (Novi Travnik - Bugojno), odnosno preko prijevoja Rostovo te se iz Bugojna također spaja na Kupres. Tu su predviđene obilaznice oko Bugojna koje bi rasteretile promet u središtu grada.