Ministri iz Hrvatske i BiH o projektu Južne plinske interkonekcije

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Ministar gospodarstva Republike Hrvatske Ante Šušnjar razgovarao je danas u Zagrebu s federalnim ministrom energije, rudarstva i industrije Bosne i Hercegovine (BiH) Vedranom Lakićem o važnosti energetske suradnje dviju zemalja, posebice o projektu Južne plinske interkonekcije.

Ministarstvo je na svojim internetskim stranicama objavilo kako je današnji sastanak bio prilika za razgovor o ključnim temama bilateralne suradnje, osobito u području energetske sigurnosti, trgovinskih odnosa i zajedničkih ulaganja.

"Smatram kako je ovaj sastanak prilika za razgovor o otvorenim pitanjima, koji doprinosi osnaživanju naše bilateralne suradnje i održavanju dobrih odnosa dvije prijateljske zemlje", izjavio je Šušnjar. Naglasio je važnost energetske suradnje između dviju zemalja, posebno istaknuvši strateški značaj projekta Južne plinske interkonekcije.

Šušnjar kaže da je sastanak pozitivan korak

"Jonsko-jadranski plinovod (IAP) ključan je korak prema jačanju energetske sigurnosti i diversifikaciji opskrbe plinom u regiji", istaknuo je Šušnjar napominjući kako Hrvatska pruža snažnu podršku nastavku realizacije ovog projekta, prepoznajući njegovu ulogu u osiguravanju energetske stabilnosti BiH i doprinosu zajedničkim klimatskim ciljevima.

"Održani sastanak potvrda je nedvojbene opredijeljenosti Vlade Federacije BiH i Vlade Republike Hrvatske u kontekstu jačanja suradnje na području energetike, te dugogodišnje uspješne suradnje između operatora transportnih plinskih sustava na području Republike Hrvatske i Federacije Bosne i Hercegovine, kompanija BH-Gas i Plinacro", kazao je Lakić.

Šušnjar je izrazio želju za daljnjom suradnjom, a sastanak je ocijenio kao korak prema daljnjem jačanju suradnje, posebno u području energetike, trgovine i ulaganja, čime se otvara prostor za buduće zajedničke projekte i inicijative u interesu obje zemlje, prenosi Hina.

Južna interkonekcija plinskih transportnih sustava Hrvatske i Bosne i Hercegovine na pravcu Zagvozd - Imotski – Posušje – Tomislavgrad - Zenica s odvojkom za Mostar ima stratešku važnost za sigurnost opskrbe susjedne zemlje, budući da ona trenutno ovisi o samo jednom ulazu u plinski transportni sustav, i to iz Srbije, preko Republike Srpske.

Čović: Ne želim da netko iz Sarajeva zavrne plin u Posušju

Projekt osigurava diverzifikaciju pravaca i izvora opskrbe, preko LNG terminala na otoku Krku, budućeg Jonsko-jadranskog plinovoda te ostalih dobavnih pravaca koji idu preko Hrvatske, te daljnju plinofikaciju BiH, a što će rezultirati i povećanjem tranzita prirodnoga plina kroz Hrvatsku.

Hrvatske dionice južne interkonekcije Hrvatska - Bosna i Hercegovina uključuju dionicu Dugopolje-Zagvozd ukupne duljine 52 kilometra i dionicu Zagvozd–Imotski-granica Hrvatske i Bosne i Hercegovine ukupne duljine 22 kilometra, dok s bosanskohercegovačke strane ukupna duljina trase iznosi 169 kilometra.

Hrvatska strana u BiH inzistira na osnivanju nove tvrtke sa sjedištem u Mostaru, koja bi izgradila i upravljala plinovodom Južna plinska interkonekcija, dok američki veleposlanik u BiH Michael Murphy inzistira da taj posao preuzme BH Gas, plinski operater sa sjedištem u Sarajevu.

Šef HDZ-a BiH Dragan Čović upozorio je kako ne želi da "netko iz Sarajeva zavrne plin u Posušju". Murphy ga je zatim optužio da svojim inzistiranjem na novoj kompaniji podržava interese Rusije.