Mogu li se hrvatska i bošnjačka strana dogovoriti oko Južne interkonekcije?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Zastupnički dom parlamenta Federacije BiH je prošli tjedan glasovima zastupnika iz većine vladajućih, ali i oporbenih stranaka, osim HDZ-a BiH, usvojio prijedlog zakona o Južnoj interkonekciji, čemu je prethodio snažan pritisak američkog veleposlanstva.

Ministar prometa BiH, Edin Forto, izrazio je nadu da usvajanje Zakona o Južnoj interkonekciji neće poremetiti odnose u vladajućoj koaliciji.

Istaknuo je da svi koalicijski partneri dijele mišljenje da je zakon od velikog značaja za BiH, iako postoje razlike oko konkretnih članova zakona, posebno u vezi s organizacijom firme "BH Gas".

Forto je naglasio da bez suradnje s Hrvatskom, kao i s međunarodnim partnerima, ovaj projekt neće biti uspješan.

"Diversifikacija izvora plina je strateški interes za BiH, jer nas čini otpornijima na geostrateške šokove, kao što smo svjedočili posljednjih godina", rekao je Forto za Avaz, dodajući da je važno da BiH osigura energetske izvore osim ruskog plina.

Elmedin Konaković: Zakon je korak naprijed, ali izazovi ostaju

Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova BiH i predsjednik Naroda i Pravde, također je pozdravio usvajanje zakona u Zastupničkom domu Federacije BiH, ali ističe da će implementacija biti dugotrajan proces.

"Pritisak od strane Hrvatske i HDZ-a BiH mogao bi stvoriti ozbiljne prepreke, jer postoje blokade u Parlamentu BiH koje bi mogle usporiti napredak", izjavio je Konaković.

On je naglasio da bi HDZ BiH trebao pokazati razum i sudjelovati u restrukturiranju "BH Gasa", koji bi trebao biti ključni igrač u ovom procesu.

"Treba se sjesti za stol, jer populizam i slavljenje političkih pobjeda neće donijeti nikakve rezultate", poručio je Konaković.

Također, upozorio je na važnost usklađivanja s reformskim zakonima i europskim putem, koji ne smiju biti ugroženi političkim blokadama.

Andrej Plenković: Hrvatska podržava energetske interese BiH, ali traži konsenzus

Premijer Republike Hrvatske, Andrej Plenković, iznio je stav da Hrvatska podržava energetske interese BiH, ali se protivi preglasavanju političkih predstavnika hrvatskog naroda u BiH, posebno u vezi s usvajanjem Zakona o Južnoj plinskoj interkonekciji.

Plenković je naglasio da, iako je Hrvatska ključna u osiguravanju energetske sigurnosti BiH, važno je da se zakon donese uz suglasnost svih političkih aktera u BiH.

"Ne možemo prihvatiti da se odluke donose protiv volje legitimnih predstavnika hrvatskog naroda", rekao je Plenković.

On je dodao da će Hrvatska nastaviti ulagati u projekte poput Terminala na Krku, koji će pomoći u diversifikaciji izvora plina za BiH. Plenković je zaključio da je važan konstruktivan pristup i pronalaženje rješenja koje će zadovoljiti sve strane.

Nikšić: Svi sudionici moraju raditi zajedno za plinovod FBiH

Premijer Nermin Nikšić očekuje da bude usvojen i u Domu naroda. Međutim, naglašava da radovi na plinovodu još nisu počeli.

Nikšić ističe da će implementacija Zakona zahtijevati puno razumijevanja i dogovaranja svih strana, uključujući restrukturiranje "BH Gasa", formiranje tima, međudržavni sporazum s Hrvatskom i pripremu potrebne dokumentacije.

Iako nije bilo konsenzusa unutar većine, Nikšić se nada da će svi sudionici imati isti cilj i surađivati kako bi FBiH dobila novi plinovod.

Na kraju je HDZ pokazao razumijevanje, a Nikšić vjeruje da će svi raditi u zajedničkom interesu.

Također, dobili su uvjeravanja iz Vlade Hrvatske o izgradnji plinovoda na njihovom teritoriju, no potpisivanje sporazuma ovisi o razrješenju unutarnjih nesuglasica.

Nikšić se nada da će restrukturiranje "BH Gasa" pomoći u prevazilaženju neslaganja, ali jamči angažman na postizanju konsenzusa.

Dragan Čović: Zakon treba biti usklađen s daytonskim načelima

Dragan Čović, predsjednik Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH, komentirao je situaciju oko Zakona o Južnoj interkonekciji, naglašavajući da je plinovod ključni strateški interes za Hrvate u BiH, ali da mora biti usklađen s daytonskim načelima i podjelama nadležnosti prema Ustavu BiH.

Čović je upozorio da se odluke o plinovodu ne smiju donositi bez dogovora među institucijama BiH, jer bi to moglo narušiti ustavnu ravnotežu.

"Moramo osigurati da plinovod bude projekt za cijelu BiH, a ne samo za jedan narod", rekao je Čović.

Dodao je da je ovo dugoročni projekt koji će oblikovati energetsku budućnost BiH, te da treba biti oprezan u političkom procesu kako bi se izbjegla bilo kakva politička manipulacija.

Višegodišnji prijepor oko toga tko će provoditi projekt

Hrvatska i bošnjačka strana godinama nisu uspijevale naći rješenje za problem koji je nastao nakon što je HDZ BiH tražio da projekt Južne interkonekcije ne provodi tvrtka BH Gas, nego potpuno nova tvrtka, čije bi sjedište bilo u Mostaru.

Takav je prijedlog neprihvatljivim označilo i veleposlanstvo SAD-a, a zakon koji je usvojen i ide na potvrdu u Dom naroda sadrži rješenje po kojemu je kao operator plinovoda definiran baš BH Gas.

Čović je na to kazao kako će uslijediti "prikladni odgovor" jer nema većeg strateškog interesa za Hrvate u BiH, ali i za cijelu državu, od ovog plinovoda, pa on stoga mora biti izveden na dejtonskim načelima koja jamče ravnopravnost naroda.