Mostar: Kakva je sudbina zgrade nekadašnje Robne kuće Razvitak?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Zgrada nekadašnje Robne kuće ''Razvitak'' u Mostaru je u ruševnom stanju i čeka svoju obnovu. Ovih dana počelo se govoriti o novom idejnom projektu obnove, koji je izazvao dosta pažnje, ali i zabrinutost građevinskih stručnjaka.

Što će se i kako graditi na mjestu nekadašnje robne kuće i stambene zgrade Razvitak odlučit će komisija za stručne ocjene koja je oformljena 2012. zbog nepostojanja regulacijskog plana grada Mostara. Iz grada jednoglasna poruka, vrijeme je da se ''Razvitak'' obnovi.

"Ono gdje je Grad jako zainteresiran je da bivši stanari, a radi se o 63 obitelji koje su imale stanove u neboderu na Razvitku, u tom kontekstu sam silno zainteresiran kako napraviti rješenje tu", izjavio je gradonačelnik Mostara Mario Kordić.

"Vijeće je dalo ingerencije toj komisiji za davanje stručnih ocjena da taj slučaj riješi. Na koji način mi nemamo daljnju informaciju kakvo je idejno rješenje i kako će se to dalje rješavati, ali u svakom slučaju Razvitak treba riješiti kao jedan poseban centar, odnosno točku ovog grada", ističe direktor Zavoda za prostorno uređenje Mostara Salem Bubalo.

Međutim, vremenom su od strane investitora ponuđena idejna rješenja u kojima se govori o 4 podzemne i 23 nadzemne etaže, 311 stanova, 717 parking-mjesta. Za stručnjake iz oblasti građenja i arhitekture to je potpuno neprihvatljivo.

"Možda tu najviše zabrinjava kako će zagraditi taj dio grada. Mi kao Sarajevo nemamo problem sa tim protokom vjetra ali imamo problem sa osunčavanjem u zimskom periodu kad je sunce tu relativno kratko, bojim se da bi dosta velik dio grada bio u trajnoj sjeni od samog tog objekta. Mislim da imati 300 stanova, pa da je to 300 ljudi, a da ne kažem da je to preko 1000 ljudi u tim stanovima je preveliko opterećenje za samo to okruženje te lokacije", kaže arhitekta Maja Roso-Popovac.

Roso-Popovac napominje da smo od nekadašnjeg Mostara koji je bio poznat po urbanističkom redu i puno zelenila došli do toga da je investitorima jedino bitno da se sadržaji stave u centar. Struka je suglasna da je rješenje projekt sličan onom prijeratnom.

"Analizom gustine stanovanja na tom prostoru, to je prostor već preizgrađen, najbolje bi rješenje bilo da tu nema nikako stambenog dijela, ali ako se već treba praviti to maksimum može biti ono što su urbanisti prije rata predložili, a to je prizemlje plus 4 sprata", smatra urbanista u penziji Sead Pintul.

Sada je na potezu Komisija za stručne ocjene i Gradsko vijeće koje treba da donese regulacijski plan. Da li će se graditi izvan gabarita ili prema nekadašnjem planu trebala bi odlučiti struka.

U međuvremenu, prijeratni stanari čekaju na svoje stanove, a ogromna ruševina u samom centru grada čeka da se svi ypomenuti usuglase već 25 godina.