Novost u proračunu
Mostar se sjetio zaboravljenih platana?
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Novost Proračuna Grada Mostara za ovu godinu trebalo bi biti održavanje aleje platana.
Za održavanje, kako je objavljeno u nacrtu Proračuna za 2020. godinu, stoji izdvajanje od 20 tisuća maraka, kao što je bilo i u proračunu iz 2017. godine.
Mostarska aleja i platani, prema riječima stručnjaka, nalaze se u iznimno lošem stanju.
''Danas je ostalo 149 stabala kojima je za opstanak nužno adekvatno konzerviranje. Posebnu pažnju treba posvetiti dijelu Ulice kneza Branimira, koja vodi od Rondoa prema katedrali, jer u toj ulici je najveći problem što je dozvoljen promet velikih vozila i što je to regionalni put, pa susret dva kamiona ne može biti, a da se ne oštećuju stabla'', kazao je ranije za Bljesak.info jedini apelant za spas platana, Bojan Spasojević.
Taj magistar pejzažne arhitekture uvjeren da je ta ulica morala biti jednosmjerna.
Sa Spasojevićem se, za nužnost sanacije mostarskih platana, slaže i sveučilišna profesorica Katica Arar.
Pročitajte još
''Nužno je provesti što hitniju sanaciju ovih drvoreda utemeljenu na stručnoj procjeni'', navodi Arar napominjući kako to treba učiniti za svako stablo posebno te predložiti mjere sanacije i eventualnu zamjenu istom vrstom.
Profesorica navodi kako bi ulicu trebalo prenamijeniti u šetalište.
''Ulica kneza Branimira dio je magistralnog puta M6-1. Velika frekvencija prometa, a napose velikih prometala kroz ovu ulicu, uzrok je mnogih mehaničkih oštećenja samih stabala. Budući da je aleja orijentalne platane u ovoj ulici zaštićena kao dendrološki spomenik prirode prve kategorije, bilo bi nužno izvršiti regulaciju prometa, te sav kolnički promet izmjestiti iz ove ulice i istu pretvoriti u šetalište, kao što je i Ulica Nikole Šubića Zrinskog koja čini logičan nastavak spomenute ulice'', navodi se u njezinom znanstvenom članku iz 2004. godine.
Platani su inače u Mostar stigli dolaskom Austro-ugarske monarhije, čiji drvoredi su, kako navodi profesorica Arar, urbanistički elementi kao i elementi parkovne arhitekture Mostara. Tada je oko Rondoa podignuto šest radijalnih aleja oko, tada, novoizgrađene ulice. Tijekom 20. stoljeća aleja platana svrstana je u prvu kategoriju denderološkog prirodnog naslijeđa.
Jedina briga iskazana aleji platana bilo je potkresivanje i rezanje grana što, prema riječima pejsažnog arhitekte Spasojevića, nije baš najbolje odrađeno.
Stabala u gradu na Neretvi, ističe Spasojević, nedostaje oko milijun.
"Mostaru nedostaje milijun stabala s obzirom na broj stanovnika i s obzirom da se nalazimo u osmoj klimatskoj zoni i da nam je potrebno negdje između 9 do 11 stabala po stanovniku. Mostar ima tek oko 6.800 stabala u drvoredima, sa svim dvorištima i slično negdje oko 28.000 što je i dalje premalo, izuzmemo li park šumu koja se nalazi u jako lošem stanju. Imamo kroničan nedostatak stabala'', rekao je za Bljesak.info ranije.
Dodaje da se povećavaju urbane zone, a problem, tvrdi, stvara i neplanska sadnja gdje se nepropisno sade stabla, na nepropisnim udaljenjima i slično. Sa druge strane, Mostar je i u problemu devastacije svega što se posadi. Rješenje, navodi, treba biti sustavno i nužne su sankcije.
