Može li se BiH obraniti od prirodnih nepogoda?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

BiH je rizično područje za prirodne nesreće kao što su poplave, klizišta, suše, požari. Najgore poplave zadesile su našu zemlju u svibnju 2014. godine. Šteta je procijenjena na 1,67 milijardi dolara. Od tada do danas uglavnom kroz EU fondove i pomoć koja je stizala s donatorskih konferencija većina infrastrukturnih projekta je obnovljena. Međutim, još nema trajnog rješenja za prevenciju.

Slike poplava iz Njemačke i Belgije podsjetile su građane naše zemlje na katastrofalne poplave iz 2014. godine. Prizori su to koji se ne zaboravljaju, ali i pokazuju ljudsku nemoć da ih zaustavi. Interventnom pomoći koja je stizala iz Europske unije obnavljana je infrastruktura. Ali plan obrane od poplava zahtijevao je i trajna rješenja. Agencija za vodno područje rijeke Save vrši istraživanja i pravi mape rizika kao upozorenje za rizična područja i njihovo stanovništvo.

Bespravna gradnja otežava

''Bitno je da smo kroz mape opasnosti, mape rizika, dobili benefit, odnosno bazu podataka u koju su integrirani svi rezultati projekta i mi smo u tu svrhu, kako bi građanima i javnosti bili jasnije prikazani ti rezultati, izradili dvije aplikacije - to je aplikacija za mape opasnosti i mape rizika”, objašnjava Adnan Topalović, suradnik u Odjeljenju za informacijski sustav voda u Agenciji.

U tijeku je izrada plana upravljanja rizikom od poplava u skladu sa europskim direktivama. Radi se na određivanju ciljeva koje BiH može priuštiti. Akcenat je trenutno na nestrukturnim mjerama, jer strukturne bez fondova Unije BiH ne može sama ostvariti. Kilometar izgradnje jednog nasipa košta milijun maraka. Ono na čemu se radi, a što je značajno, jesu i modeli prognoze Agencije.

“Tri do četiri dana prije mi možemo obavijestiti stanovništvo i nadležne institucije na oprez. Dosad je bilo nelegalne gradnje, slobodno smijem reći – i napadnuta su uglavnom ova područja koja su poplavna, a po Zakonu o vodama je izričito zabranjeno bilo kakvo građenje bilo kakvih objekata. Znači, da se to poštovalo, mi ne bismo imali ni približno ovolike štete”, kaže Amer Kavazović, rukovoditelj Odjella za zaštitu od voda u Agenciji.

A štete su 2014. bile ogromne, od tada se na smanjenju rizika u budućnosti radilo, ali nedovoljno.

Brković: BiH mora imati jedinstveni broj za hitne situacije

Klimatske promjene, ali i činjenica da je Bosna i Hercegovina podložna riziku od katastrofa, razlog su što sa svakom kišom bh. stanovništvo strahuje od novih poplava. Jesmo li i nešto naučili od te 2014. godine? Koliko smo spremniji i možemo li adekvatno reagirati i na dr...

''Što se tiče kapacitiranosti naših timova za odgovor na određene prirodne i druge nepogode u prvoj liniji podigli smo prognostički nivo hidrometeoroloških zavoda i agencije na jednu veću razinu. Nama još nedostaje kapaciteta, opreme, koordinacije, zajedničkog djelovanja da bismo mogli biti na jednom većem nivou spremnosti za odgovor na katastrofe”, ističe Idriz Brković, šef Odsjeka za strateško planiranje u Ministarstvu sigurnosti BiH.

Doboj je grad koji je nateže bio pogođen poplavama. Infrastrukturni objekti su obnovljeni uglavnom od novca međunarodnih fondova. Ali na trajnom rješenju na rijeci Bosni još ima posla.

Gradonačelnik Doboja Boris Jerinić (SNSD) podsjetio je kako se nakon te katastrofalne poplave, u Doboj iz europskih fondova slilo preko 7 milijuna eura u adaptaciju i sanaciju svih onih objekata koji su oštećeni: “Ono što je naše opredjeljenje i što smo u ovom proteklom periodu radili je projekt uređenja rijeke Bosne tj. korita - da trajno riješimo taj problem”.

Semberija je također opustošena 2014. Za sve ove godine radilo se na sanaciji nasipa, te regulaciji riječnih korita i kanala. No, posao nije ni blizu kraju. Drinski nasip ono je na čemu se radi, no zbog spora s mještanima o eksproprijaciji do sada nije završen.

“Mislim da ćemo u nekom skorom periodu morati ići na javni interes, morat ćemo ići na plan parcelacije i donijeti odluke jer ovo sada što imamo u suštini je blokada projekta. Mi imamo odobren novac, čekamo, a onda po pravilima Svjetske banke dovoljno da jedan korisnik na toj trasi nije suglasan i ne možete ući u realizaciju projekta - to je nedopustivo”, naglašava premijer RS-a Radovan Višković (SNSD).

Sedam godina prošlo je od najvećih poplava u BiH. Infrastruktura je uglavnom obnovljena. Trajna rješenja daleko su od finalizacije. A vremenska prognoza nije dovoljna da se zaštitimo od poplava velikih razmjera i klizišta koja se pokreću od gotovo svake jače kiše.