Prevare na vidiku
I Aluminij na meti prevaranata: Ni stranica ni referenci, a žele milijunske firme
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Građani BiH su u proteklih nekoliko godina bili svjedoci velikog broja "investitora" koji su izrazili spremnost da kupe firme, rudnike ili prirodna dobra u vrijednosti od više stotina milijuna dolara, a da pritom njihove "firme" nemaju ni internet stranicu.
Pročitajte još
I u proteklih samo nekoliko dana bilo je takvih slučajeva, kada je, na primjer, u ponedjeljak bh. javnost saznala da se javila firma "Manna World Holding Trust" tražeći razgovor sa najvišim dužnosnicima FBiH o kupovini strateškog poduzeća FBiH - "Aluminij" iz Mostara.
Ukoliko na internet pretraživač Google ukucate ime ovog fonda, nećete moći pronaći dokaz da postoji internet stranica ove kompanije. Jedina referenca koja stoji je iz afričkog lista "Daily Observer" iz Liberije o nevjerovatnoj priči po kojoj je prevarant James Larmin Korboi iz Sijera Leonea pokušao prevariti ministra financija te zemlje kako bi iz "Manna World Holding Trust" fonda prisvojio 32 milijuna dolara. Ovaj list piše da i dalje nije jasna uloga pojedinih dužnosnika ove zemlje u pokušaju da se ukrade 32 milijuna dolara. Inače, ovaj medij navodi da je "Manna World Holding Trust" fond u kojem se nalaze sredstva za obnovu infrastrukture u Liberiji, ali da, kako su istaknuli, visokorangirani izvor iz liberijske vlade tvrdi da službene institucije te zemlje nemaju nikakve veze niti dodira s spomenutim fondom.
Teorije zavjere
Među rezultatima pretraživanja može se naći nekoliko internet stranica sa teorijama zavjere u kojima predstavnici "Manna World Holding Trust" fonda govore o međunarodnoj medijskoj i financijskoj zavjeri protiv običnih građana.
"'Manna World Holding Trust' ima više nego dovoljno sredstava da omogući svakom čovjeku, ženi i djetetu na planeti da živi u izobilju i prosperitetu, samo kada bismo mi financirali sve banke na svijetu i probili blokade pohlepnih ljudi koji kradu novac od naroda", samo je jedan od primjera na stranici pfcleadership.org, na kojem pišu o ovom fondu. Također, jedna opskurna stranica o teorijama zavjere tvrdi da je i Trump 27. siječnja prošle godine primio pismo ovog fonda, u kojem mu zahvaljuju što je "spasio SAD od kandži ilegalnog privatnog kartela poznatog pod nazivom Centralna banka SAD". Portal Žurnal, inače, tvrdi i da je drugi potencijalni investitor u "Aluminij", "Glencore", takođe samo paravan.
Ovakvih sumnjivih investitora u BiH bilo je na pretek. Prije samo nekoliko dana javnost u BiH čula je za "investitora" iz Vijetnama, kojeg je primio Milorad Dodik, predsjedavajući Predsjedništva BiH. Nakon toga, ispostavilo se da je čovjek koji se predstavio kao milijarder Mai Vu Minh fotoshopirao svoje fotografije, kako bi izgledalo da je pozirao zajedno sa Donaldom Trumpom, predsjednikom SAD, Vladimirom Putinom, predsjednikom Rusije, Shi Dinpingom, predsjednikom Kine, Shinze Abeom, premijerom Japana, i drugim visokim dužnosnicima. Na društvenim mrežama su se nakon sastanka sa Dodikom i najvišim dužnosnicima RS pojavile i snimke na kojima se Minh vozi zrakoplovomVlade RS, a s našim vlastima je razgovarao o investiranju u RS i BiH.
Nešto ranije javnost u BiH je saznala za kompaniju "Batagon", koja otkupljuje potraživanja poduzeća od vitalnog interesa za RS, iako se ispostavilo da firma ima sjedište u obiteljskoj kući na Ženevskom jezeru, vrlo sumnjivih referenci.
"Nezavisne" su pisale o nekoliko "renomiranih" firmi koje su pokušale da se predstave kao avio-kompanije koje bi letjele sa banjalučkog aerodroma. Među njima su bili kompanija "Sea Air", koju su više europskih zemalja, među kojima i Njemačka, prozreli kao prevarante i zabranili im poslovanje u toj zemlji, ali i navodni švedski avio-prevoznik "Montefly", koji je želio uspostaviti letove ka Švedskoj, a ispostavilo se da im je sjedište u jednom napuštenom skladištu u predgrađu Stockholma.
Sumnjive investicije
U EU su svjesni problema pranja novca i sumnjivih investicija, a sedma od 14 preporuka koje su iznijeli odnosi se upravo na ovaj problem. Oni upozoravaju da se istrage o financijskom kriminalu ne provode na učinkovit način, borba protiv pranja novca nije na dovoljno visokoj razini, a pravosnažne presude za ove vrste kriminala su rijetke ili blage.
Sedma preporuka o ovom problemu sadrži šest konkretnih mjera, od kojih se prva odnosi na sprečavanje sukoba interesa i zaštitu zviždača, druga da se osigura bolje funkcioniranje antikorupcijskih agencija, treća se odnosi na usklađivanje pravila o javnim nabavkama s EU standardima, četvrta na uspostavljanje bolje koordinacije između policijskih agencija koje se bave ovim djelima, peta na bolje praćenje cjelokupnog postupka od pokretanja policijskih istraga do pravosnažnih presuda, a šesta na depolitizaciju i rekonstruisanje poduzeća u državnom vlasništvu, prenose Nezavisne.
