Južna interkonekcija
Odobren projekt plinskog povezivanja s Hrvatskom
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Zastupnički dom parlamenta Federacije BiH izglasao je u srijedu zakon o novom plinovodu kojim se stvaraju uvjeti da se Bosna i Hercegovina (BiH) u južnome dijelu spoji s plinskom mrežom Hrvatske.
Zakon o plinovodu „Južna interkonekcija BiH i Republika Hrvatska“ predstavljen je kao projekt od najvećeg prioriteta za Federaciju BiH, kojim bi iz pravca Zagvozda u Hrvatskoj, preko Posušja-Tomislavgrada-Šuice-Kupresa-Bugojna-Novog Travnika i odvojka za Mostar Bosna i Hercegovina dobila novu opskrbu plinom. Trenutno BiH ovisi o ruskom plinu, a jedini dotok plina dolazi preko Srbije.
Kako je zastupnicima objasnio direktor BH Gasa Jasmin Salkić, koji zajedno s Plinacro realizira projekt, izgradnja nove plinske interkonekcije ključna je za održavanje sigurnosti opskrbe prirodnim plinom na području cijele Federacije BiH, kao i za diverzifikaciju izvora opskrbe plinom.
Po njegovim riječima, projekt Južne interkonekcije uvršten je u sve ključne strateške, planske i razvojne dokumente donesene na razini Federacije i BiH, uključujući i Okvirnu energetsku strategiju BiH do 2035. godine.
Projekt plinovoda "Južna interkonekcija" nastao je nakon upornog odbijanja vlasti Republike Srpske da dopuste povezivanje plinske mreže BiH i Hrvatske preko Slavonskog odnosno Bosanskog Broda, što je bio najjeftiniji i najjednostavniji pristup. Vlasti RS umjesto toga planiraju graditi plinovod koji bi opet vodio ka Srbiji i oslanjao se isključivo na ruske isporučitelje.
Projekt izravno podupire i Europska unija kroz svoj investicijski program za zapadni Balkan, objavljen ranije ovog mjeseca, prenosi Hina.
Vrijednost projekta, kojim se predviđa gradnja plinovoda u dužini od 180 kilometara, od čega je 160 kilometara u BiH, iznosi gotovo 760 milijuna kuna.