Otvoren aerodrom u Livnu: Očekuje se dolazak većeg broja putnika

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Na uzletno - sletnoj stazi Letjelišta "Stipo Krišto" u Livnu, rješenjem Ministarstva sigurnosti BiH, do 15. rujna, otvoren je privremeni granični prijelaz čime je omogućen dolazak zrakoplova s putnicima iz drugih zemalja, potvrdio je za Fenu predsjednik Aerokluba Livno Edvard Krišto. 

Ovaj aerodrom ima status sportskog aerodroma za zrakoplove do 5700 kg težine i registriran je u BHDCA pod oznakom LQLV.

Trenutno raspolaže s travnatom pistom dužine 800 metara, asfaltnom stajankom te dva hangara s pripadajućim aneksima, a u uporabi su i dva motorna aviona (Huskz A1 i Morane 893A) kojim se vuku jedrilice, obavlja panoramsko letenje članova kluba, kao i trening letova. 

Po Krištinim riječima, svake je godine u ljetom razdoblju na aerodromu moguće obaviti carinski i policijski pregled kod međunarodnih letova. 

 ''Svaki planirani međunarodni let, Aeroklub Livno dužan je pismenim putem najaviti tijelima kontrole 24 sata unaprijed, a svi koji planiraju međunarodne letove prema našem letjelištu moraju najaviti prelet e-mailom u predviđenom roku, kako bi se na vrijeme osigurao prihvat zrakoplova i prijem putnika po slijetanju na aerodrom'', kazao je Krišto. 

Ustvrdio je kako je prošle godine bilo registrirano pedesetak slijetanja spomenutih zrakoplova i jedrilica te da se i ove godine očekuje veći broj zrakoplova i putnika. 

Promet bilo kakvih roba osim osobne prtljage putnika nije dozvoljen, a provjeru putnika i robe obavljaju djelatnici Granične policije BiH i UNO BiH Kamensko. 

Prošli su mjesec na letjelištu "Stipe Krišto" deveti put zaredom boravili modelari iz Slovenije, a trenutno se na aerodromu nalazi nekoliko jedrilica uglavnom državljana Austrije, Njemačke i Slovenije koji ovo razdoblje koriste za panoramske letove. 

 Izgradnja samog aerodroma u Livnu započela je prije osam godina kroz dva projekta A3 – Net. Ostali su još završni radovi, a Ministarstvo gospodarstva Hercegbosanske županije sudjelovalo je u financiranju radova kroz oba projekta s po 15 posto, s tim da je u njega dosad uloženo oko milijun eura.