Novac nakon reformi
6 milijardi bespovratnih € - Ovo je novi Plan rasta Europske komisije za Zapadni Balkan
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Danas je Europska komisija usvojila novi Plan rasta za Zapadni Balkan s ciljem donošenja nekih od koristi članstva regiji prije pristupanja, jačanja ekonomskog rasta i ubrzavanja prijeko potrebnog socioekonomskog približavanja.
Cilj je omogućiti partnerskim zemljama da intenziviraju reforme i ulaganja kako bi značajno ubrzali proces proširenja i rasta svojih ekonomija. U tu svrhu je predložen novi Instrument za reforme i rast za Zapadni Balkan vrijedan 6 milijardi eura za period od 2024-2027. Isplate će se vršiti tek kad se provedu dogovorene reforme.
''S današnjim usvajanjem novog Plana rasta za Zapadni Balkan vrijednog 6 milijardi eura, približavamo privrede Zapadnog Balkana Europskoj uniji. Plan rasta ima ogroman potencijal i mogao bi udvostručiti ekonomiju Zapadnog Balkana u narednih 10 godina. Svojom kombinacijom reformi i investicija, Plan će omogućiti Zapadnom Balkanu da ubrzo osjeti koristi u ključnim oblastima našeg jedinstvenog tržišta, uključujući slobodan promet robe, usluga i radnika, jedinstveno područje plaćanja u eurima, pa sve do transporta, energije i jedinstvenog digitalnog tržišta'', izjavila je predsjednica Europske komisije, Ursula von der Leyen.
Novi Plan rasta za Zapadni Balkan zasniva se na četiri stuba.
Jačanje ekonomske integracije s jedinstvenim tržištem EU
Jačanje ekonomske integracije s jedinstvenim tržištem Europske unije, pod uvjetom da se Zapadni Balkan uskladi s pravilima jedinstvenog tržišta i otvori odgovarajuće sektore i oblasti svim svojim susjedima istovremeno, u skladu sa zajedničkim regionalnim tržištem.
Predlaže se sedam prioritetnih aktivnosti: Slobodno kretanje roba; Slobodno kretanje usluga i radnika; Pristup jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA); Olakšavanje cestovnog prijevoza; Integracija i dekarbonizacija energetskih tržišta; Jedinstveno digitalno tržište; Integracija u industrijske lance snabdijevanja.
Zajedničko regionalno trište
Drugi stub bi bio jačanje ekonomske integracije u okviru Zapadnog Balkana putem zajedničkog regionalnog tržišta, na osnovu pravila i standarda EU-a, što bi potencijalno moglo dodati 10 posto njihovim ekonomijama.
Ubrzanje temeljnih reformi
Ubrzanje temeljnih reformi, bio bi teći stub koji bi uključivao klaster temeljnih sektora, podržavajući put Zapadnog Balkana ka članstvu u EU, unapređujući održivi ekonomski rast privlačenjem stranih ulaganja i jačanjem regionalne stabilnosti.
Financijska pomoć
Čevtrti stub bio bi povećanje financijske pomoći za podršku reformama putem Instrumenta za reforme i rast za Zapadni Balkan za period od 2024. -2027., što predstavlja prijedlog za novi instrument vrijedan 6 milijardi eura, naime, 2 milijarde eura bespovratne pomoći i 4 milijarde eura povoljnih kredita, pri čemu je isplata uvjetovana time da partneri na Zapadnom Balkanu provedu određene socioekonomske i temeljne reforme.
Svaka se zemlja Zapadnog Balkana u Planu rasta poziva da pripremi Reformsku agendu temeljenu na postojećim preporukama, uključujući i one oz godišnjeg paketa proširenja i programa ekonomskih reformi (ERP). S Komisijom će se konsultirati po pitanju Reformske agende, koju na kraju procjenjuje i usvaja sama Komisija.
Sljedeći koraci
Europski parlament i Vijeće trebaju razmotriti prijedlog za Instrument u okviru srednjoročne revizije višegodišnjeg financijskog okvira. Nakon usvajanja, pozvat će se šest partnerskih zemalja Zapadnog Balkana da podnesu svoje pojedinačne reformske agende s razrađenim socioekonomskim i fundamentalnim reformama koje će provesti kako bi potakle rast i približavanje u skladu s Planom rasta u periodu 2024-2027. Kao neophodan preduvjet, Srbija i Kosovo se trebaju na konstruktivan način angažirati u Dijalogu o normalizaciji odnosa uz posredovanje Europske unije, odnosno visokog predstavnika.
Ekonomska konvergencija je ključna za približavanje zemalja Zapadnog Balkana Europskoj uniji. Razina konvergencije između partnerskih zemalja Zapadnog Balkana i Europske unije trenutno ne napreduje dovoljno brzo, s prosječnim BDP-om po stanovniku, iskazanom u paritetu kupovne moći za Zapadni Balkan između 30% i 50% prosječnog BDP-a po stanovniku u Uniji.
Integracija s jedinstvenim tržištem Europske unije bila je glavni pokretač ekonomskog rasta za sve zemlje koje su pristupile Uniji. Jasno je vidljiv pozitivan utjecaj na BDP i visinu prihoda određene zemlje nastalog kao rezultat integracije s jedinstvenim tržištem EU-a.
