Pala Marićeva prijava protiv gradnje kazališta u Mostaru

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Kaznena prijava vezana za izgradnju zgrade Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru koju je Tužiteljstvu Hercegovačko-neretvanske županije podnije predsjedatelj Gradskog vijeća Grada Mostara, Salem Marić, odbijena je.

''Nakon provedenih provjera putem policijskih agencija, kao i drugih nadležnih institucija, prikupljene obimne dokumentacije, te saslušanja svjedoka, Tužiteljstvo donijelo odluku kojom je utvrđeno da je iz prijave i pratećih spisa, očigledno da prijavljeno djelo nije kazneno djelo Zlouporaba položaja ili ovlasti iz čl. 383. i Krivotvorenje službene isprave iz čl. 389. Kaznenog zakona FBiH, niti neko drugo djelo za koje se gonjenje poduzima po službenoj dužnosti, a koje je propisano KZ FBiH i koje bi bilo počinjeno od strane NN službenih osoba Grada Mostara'', rečeno je iz Tužiteljstva HNŽ-a za Bljesak.info.

Marić tvrdio da nema papira

Naime, Marić je 15. srpnja 2022. godine pokrenuo kaznenu prijavu Tužiteljstvu HNŽ i Tužiteljstvu Bosne i Hercegovine protiv N.N. osoba u vezi izgradnje zgrade HNK zbog postojanja opravdane sumnje da je počinjeno kazneno djelo ''krivotvorenja dokumentacije i najave nastavka nezakonite izgradnje bez valjane i postojane dokumentacije''.

Marić je, govoreći na sjednici Gradskog vijeća u rujnu prošle godine rekao kako se radio ''o nekretnini u području Centralne zone Grada Mostara za koju nije donijet ni urbanistički ni regulacijski plan''.

''Grad Mostar u arhivama nema niti jedan dokument kojim se ukazuje da je ranije izuzimano zemljište u centralnoj gradskoj zoni za potrebe izgradnje zgrade Hrvatskog narodnog kazališta, niti je grad izdao urbanističku i građevinsku dozvolu za ovaj objekt'', kazao je Marić tvrdeći kako ''pred stručnim komisijama koje je formiralo Gradsko vijeće u cilju utvrđivanja urbanističkih uvjeta za dijelove grada za koje ne postoji regulacijski plan nikada nije razmatrana izgradnja Hrvatskog narodnog kazališta''.

Kordić vs Marić

''Upravo zbog pojave anarhije u gradnji donesena je odluka o zabrani gradnje na području centralne zone do donošenja regulacijskog plana, koji nije usvojen do danas. Zbog svega ovoga u svrhu normalnih odnosa i funkcioniranja ne smije se siliti sa stvarima oko kojih ne postoji dogovor svih koji nose odgovornost u odlučivanju u Mostaru, te gdje postoji opravdana sumnja na zakonitost dokumentacije i procesa izgradnje'', zaključio je Marić, koji je tvrdio da je gradnja Kazališta ''jedan vid anarhije''.

''Po mom mišljenju i saznanjima koje imam, radi se o nelegalnoj gradnji i anarhiji u Centralnoj zoni Grada Mostara koja traje od 1996. godine, pa ćete vidjeti niz nezakonitih radnji koji su doneseni od samog izdavanja tih odobrenja za građenje do usvajanja ili neusvajanja regulacijskih planova neprihvaćanja planova od strane Grada Mostara kad je ujedinjen, do zabrane gradnje. Jedna ogromna dokumentacija s kojom raspolažem bit će prezentirana gradskim vijećnicima i cjelokupnoj javnosti. Nije to samo HNK tu se radi o više objekata u Centralnoj zoni, a tema je najviše HNK jer su raspisali javni poziv za izvođača radova jer je osiguran dio sredstava od Vlade Federacije i Republike Hrvatske, a da kažem ja sam kao predsjednik Vijeća na osnovu Statuta zatražio svu dokumentaciju kako direktor HNK tako i odjel za urbanizam grada Mostara i nisu se udostojali dostaviti mi ništa od dokumentacije a krenuli su u ove aktivnosti da se radi po meni nelegalan nastavak gradnje HNK; a onda sutra možemo očekivati i ostalih objekata na kojima netko misli da ima pravo da radi. Po meni je to velika opasnost za sigurnosnu situaciju u Gradu Mostaru ako se počne graditi i ako se anarhija nastavi dalje'', rekao je Marić poručivši da je Grad spreman rušiti zgradu.

Njemu je odgovorio mostarski gradonačelnik, Mario Kordić, rekavši kako je Marić puno toga rekao ''proizvoljno i netočno''.

Prvi projekt iz 1997.

''Centralna zona postoji, Regulacijski plan iz 1996. godine koji je naravno važeći sve dok se ne donese novi Regulacijski plan. Što se tiče mene i dokumentacije koju sam ja imao na uvid kada je u pitanju zgrada HNK Mostar apsolutno ništa sporno nema na nastavku izgradnje HNK. Ono što me sada malo čudi, s obzirom da je gospodin Marić 20 godina u Gradskoj upravi, da se bilo ažurno u svim drugim predmetima u Gradu vrlo vjerojatno da ja kao današnji gradonačelnik ne bih imao ovakvih problema sa objektima koji su ilegalno izgrađeni ili izgrađeni na kojekakve čudne načine pa sada ulazimo u sporove i sve ostalo'', rekao je Kordić i dodao kako se i ''Islamska zajednica koja je tu jednim dopisom, koji sam i ja dobio, vrlo ružno se ponijela prema Gradu''.

Kazalište je od početka odbijalo navode o neregularnostima, a ravnatelj HNK Mostar, Ivan Vukoja, rekao je kako su problemi oko izgradnje zgrade političke prirode.

''To je projekt koji jako dugo traje, prvi projekt za izgradnju napravljen je 1997. godine, 2002. godine je napravljena Mala scena koja je postala funkcionalna i onda se zastalo s gradnjom. Mi smo u međuvremenu napravili novi idejni projekt i novi glavni izvedbeni projekt, zatražili i dobili suglasnost na izmjene i dopune građevinske dozvole i što se tiče te pravne strane, posjedujemo sve potrebne i važeće pravne dokumente, sve dozvole i druga dozvole za nastavak izgradnje. Tu postoje problemi koji su više političke nego pravne prirode, ali i njih ćemo riješiti u hodu'', kazao je Vukoja.

Potrebno 18 milijuna

Prošlog je mjeseca Vlada Federacije izdvojila 2.000.000 KM za izgradnju Hrvatskog narodnog kazališta Mostar. Od ovog iznosa za građevinske radove planirano je 1.880.000 KM, a za usluge koje podrazumijevaju troškove konzultantskih poslova, stručno-tehnički nadzor radova, te potrebnih suglasnosti i dokumentacije planiran je iznos od 120.000 KM.

U rujnu prošle godine potpisan je i ugovor s Republikom Hrvatskom o financijskoj potpori gradnji, a krajem godine HNK je objavilo tender za izvođenje radova na nastavku gradnje objekta vrijedan 5,2 milijuna KM bez PDV-a. Predmet nabave je izgradnja prve faze nastavka izgradnje zgrade koji podrazumijeva izvođenje radova, rušenja dijela postojećeg objekta i izgradnju armirano-betonskih radova objekta u skladu s projektnom dokumentacijom i prihvatljivom tehnologijom građenja ponuditelja.

Za potpuni završetak zgrade Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru potrebno je 18 milijuna KM.