Pandemija neće utjecati na dinamiku gradnje koridora V-c

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Nakon godina gradnje i uloženih milijuna poznat je vremenski okvir dovršetka najvećeg poslijeratnog projekta u Bosni i Hercegovini - koridora V-c.

U razgovoru za Fenu pomoćnik federalnog ministra prometa i komunikacija Jadranko Puljić ističe kako je osigurano financiranje gradnje kompletne trase, a u najoptimističnijem scenariju koridor V-c bi trebao biti gotov 2028. godine.

Taj europski prometni koridor proteže se od Budimpešte preko Osijeka, Sarajeva, Mostara do Luke Ploče na jadranskoj obali, a kroz Bosnu i Hercegovinu pruža se u duljini 330 kilometara.

Od tih 330 kilometara na Hercegovinu otpada 105 kilometara, od prijevoja Ivan na sjeveru, do Bijače na jugu. Upravo će se na hercegovačkom dijelu autoceste graditi neki od najzahtjevnijih objekata, među kojima i deset kilometara dug tunel Prenj čiji će završetak gradnje ujedno predstavljati i završetak bh. dijela koridora V-c.

''Od ukupno 105 kilometara koridora V-c u Hercegovačko-neretvanskoj županiji, ove godine očekujemo završetak novih 14 kilometara na dionicama Počitelj – Zvirovići i Buna – Kvanj. S obzirom da je ranije izgrađena dionica od Zvirovića do Bijače to je nekih 30 kilometara autoceste u HNŽ-u, a koncem 2025. od Mostara do granice na Bijači imat ćemo 40-ak kilometara autoceste u funkciji i tada će se iz Mostara do granice dolaziti za nekih 20-ak minuta'', kaže Puljić.

Utjecaj pandemije na gradnju

Puljić kaže kako pandemija i porast cijena građevinskog materijala neće bitno poremetiti dinamiku izgradnje.

''Izvođači radova moraju se pridržavati potpisanih ugovora'', navodi Puljić.

Na hercegovačkom dijelu koridora trenutno se gradi dionica od Počitelja prema Zvirovićima, a na njoj most Počitelj, najduži most na koridoru V-c, dug jedan kilometara.

''Planirano vrijeme građenja bio je koncem ove godine, ali evidentna su neka kašnjenja uslijed geološke situacije na samom terenu, tako da će to biti prolongirano za početak iduće godine'', dodaje Puljić.

Sjeverno od Počitelja izgrađeno je 7,2 kilometra autoceste do Bune, koji još nisu pušteni u promet.

''Tenderska procedura je u tijeku na dionicama Mostar jug do tunela Kvanj. To su dvije poddionice Mostar jug – Kvanj 9,2 kilometara i tunel Kvanj – Buna 5,4 kilometara. Financiranje je osigurano sredstvima Europske investicijske banke i Europske banke za obnovu razvoj. Krajem ove godine očekuje se potpisivanje ugovora s izvođačem, očekivani plan završetka te dionice je 2025. godine'', kaže Puljić.

Što se tiče odluke Općinskog suda u Mostaru, koji je presudio da Federacija BiH izgradnjom koridora V-c kroz povratnička naselja diskriminira stanovnike u južnim dijelovima Mostara, Puljić kaže kako se sudske odluke ne komentiraju te dodaje kako će se o tome očitovati Pravobraniteljstvo FBiH.

Tunel Prenj najveći izazov za graditelje

Od petlje Mostar jug proteže se sljedeća dionica do petlje Mostar sjever.

''Duljina te dionice je 15,4 kilometara i radi se o težoj dionici. Samo je tri kilometara otvorene trase, a sve ostalo su mostovi i tuneli. Radi se o dosta skupoj i složenoj dionici. Ukupna procijenjena vrijednost je oko 450 milijuna maraka, a financiranje je jednim dijelom osigurano iz Europske banke za obnovu i razvoj, a drugim dijelom sredstvima konzorcija komercijalnih banaka'', pojašnjava Puljić.

Od petlje Mostar sjever slijedi dionica do tunela Ivan duga 60 kilometara, koja je podijeljena na više poddionica. Na tom dijelu trase nalazi se najkompleksniji objekt koji će se graditi na koridoru V-c - tunel Prenj, dužina oko deset kilometara.

''Procijenjena vrijednost samog tunela je oko 780 milijuna maraka, intenzivno se radi na završetku idejnog projekta, a gradnja će se financirati sredstvima Europske investicijske banke i investicijskog granta za zapadni Balkan. Planirani završetak tunela Prenj je 2028. godine kada se planira završetak rada na koridoru V-c kroz Bosnu i Hercegovinu'', ističe Puljić.

Fokus usmjeren na brze ceste

Što se tiče povezivanja Mostara na koridor V-c planirane su dvije velike prometne petlje – Mostar jug i Mostar sjever, koje bi trebale biti u funkciji do 2025. godine.

Na petlju Mostar jug vezivat će se mostarska južna obilaznica čije je izgradnja u tijeku, dok će se od petlje Mostar sjever u pravcu zapada pružati brza cesta Mostar – Široki Brijeg – Grude – granica s Republikom Hrvatskom.

''Budući da je financiranje koridora V-c zaokruženo, Vlada FBiH je sada usmjerila pažnju na osiguravanje sredstava za gradnju brzih cesta, između ostalog i ove dionice ukupne dužine 61 kilometar. Planirano je da se trasa podijeli na manje dionice i da se izvor financiranja za početak gradnje nađe u proračunu Federacije BiH'', kaže Puljić.

Brza cesta pružat će se od prometnog čvorišta u mjestu Kuti sjeverno od Mostar, dalje preko rijeke Neretve, zatim dijelom iznad željezničke pruge, preko kopa Vihovići, iznad vrela Radobolje, tunelom Žovnica do rotor u Pologu.

Od Pologa trasa ide obodom Mostarskog blata, dalje do Širokog Brijega, obilazi taj grad s južne strane, otuda dalje prema Grudama, obilazi Grude sa sjeverne strane i dolazi na granicu s Republikom Hrvatskom, gdje se uključuje na brzu cestu Zagvozd – Imotski.

''Procijenjena vrijednost ove brze ceste je oko 730 milijuna maraka, s tim da je prva dionica (Kuti Livač – Mostar – Polog) duplo kraća i duplo skuplja zbog težine terena. Procijenjena vrijednost te prve dionice je oko 460 milijuna maraka, a druga dionica od Pologa do granice s Hrvatskom je oko 270 milijuna maraka'', pojašnjava pomoćnik federalnog ministra prometa.

Trenutno Javno poduzeće Autoceste FBiH provode aktivnosti na izradi projekta dokumentacije za obje dionice, a u Federalnom ministarstvu prometa i veza procjenjuju kako bi dokumentacija te glavni projekt trebali bili gotovi do konca 2023. godine.