Bh. građani najviše vole 'zapaprit'

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U prvih šest mjeseci ove godine u BiH je uvezeno začina u vrijednosti od 3.715.067,62 KM, a najviše su se uvozili papar i suha, mrvljena ili mljevena paprika, i to u vrijednosti od 2.030.530,47 KM.

"Odmah nakon papra i mljevene paprike slijede đumbir, šafran, kurkuma, majčina dušica, listovi lovora, kari i ostali začini, sa vrijednošću uvoza od oko 1.338.519,61 KM, dok se najmanje uvozila vanilija, čija je vrijednost uvoza iznosila svega 6.116,88 KM", ističu u Upravi za neizravno oporezivanje BiH, prenose Nezavisne.

Sudeći po uvozu iz prethodne dvije godine, prosječan godišnji uvoz začina kreće se oko devet milijuna maraka.

Prema podacima Uprave za neizravno oporezivanje BiH, uvoz začina u BiH je u 2016. godini iznosio 9.537.511,42 KM, dok je u 2017. bio nešto manji i iznosio je 8.873.127,20 KM.

Ovaj bilans uvoza začina bi, smatraju domaći proizvođači začinskog bilja, mogao biti manji jer, kako kažu, BiH ima potencijal za proizvodnju više vrsta začinskog bilja, s tim da, smatraju, tu proizvodnju treba razviti i pospješiti.

"BiH ima idealnu klimu za sakupljanje, uzgoj i proizvodnju kako ljekovitog, tako i začinskog bilja, a jedan od razloga niskog postotka proizvodnje ovog bilja je svakako tradicija prema kojoj je na ovim prostorima najviše zastupljena proizvodnja pšenice i kukuruza", kazao je za "Nezavisne" Nedeljko Kusturić, proizvođač ljekovitog i začinskog bilja iz Banjaluke.

Tvrdi da je proizvodnja začinskog bilja produktivnija od tradicionalne poljoprivredne proizvodnje. Prema njegovim riječima, razlog slabe zastupljenosti proizvodnje začinskog bilja jeste, kako kaže, nedostatak prerađivača ovog bilja.

"Mi imamo finalne koji pakiraju proizvode. U razgovoru s jednom velikom firmom koja radi pakiranje rekli su mi da ih ne zanima da li je taj vaš proizvod zdravstveno koristan, već kolika je cijena", naglašava Kusturić.

Dodao je da uz rješavanje određenih ključnih poteškoća svakako postoji mogućnost za razvoj proizvodnje začinskog bilja u BiH, što bi, ističe, svakako smanjilo i potrebe uvoza.

Postoje, pojašnjava, dvije vrste začina, a to su oni koji uspijevaju u BiH te oni koji za uzgoj zahtijevaju toplije krajeve, ali da je, svakako, veliki broj onih vrsta koje na ovom području mogu uspijevati.

"Ovdje i te kako ima prostora za plantažnu proizvodnju te vrste bilja, odličnog kvaliteta, jer sama RS ima 1.250.000 hektara obradivog zemljišta", rekao je Kusturić.

Kako navodi, u RS je značajan udio i brdsko-planinskog zemljišta koje je, ističe, idealno za uzgoj ljekovitog i začinskog bilja i sitne stoke.

"Kombinacija uzgoja sitne stoke i začinskog i ljekovitog bilja je idealna, ali i tu se pojavljuje problem da 90 posto tog našeg brdsko-planinskog zemljišta nije obrađeno i bilo bi se neophodno ozbiljno pozabaviti kako time, tako i samim povratkom na selo i razvojem poljoprivredne proizvodnje", ističe Kusturić.