Političari, zajedno s koronom srozali BiH ekonomiju

Tekst članka se nastavlja ispod banera

BiH je ostvarila minimalan napredak u izgradnji kapaciteta za otpornost ekonomije i usklađenost s europskim standardima, navedeno je u najnovijem kvartalnom izvještaju o ekonomskom napretku Europske komisije za zapadni Balkan.

Kako su istaknuli, BiH je u proteklih godinu dana ostvarila manji napredak, ali se i dalje nalazi u ranoj fazi razvoja funkcionalne tržišne ekonomije.

Kao i u proteklom periodu, najvažnija tema izvještaja su mjere koje vlasti provode u vezi s ekonomskim posljedicama uslijed korone. Naglašavaju da su prihodi od izbijanja krize umanjeni za 11 posto, a doprinosi za socijalne fondove su manji za osam posto.

"Glavni faktor je pad poreznih prihoda od 20 posto u odnosu na isti period lani. Podaci od srpnja i kolovoza ukazuju na još veći pad. Istovremeno su se povećali rashodi za 12 posto u odnosu na lani uslijed mjera za suzbijanje krize", istaknuto je u izvještaju. Dodali su da su i isplate plata od strane vlasti povećane za gotovo sedam posto u drugom kvartalu. Iako nije elaborirano, vjerojatno se misli na isplate plata sektorima pogođenim krizom, koje su vršile entitetske vlade u sklopu mjera ublažavanja posljedica korone.

"Vlasti su zabilježile deficit od skoro sedam posto u odnosu na generirani bruto domaći proizvod u drugom kvartalu. Četiri posto bruto domaćeg proizvoda otpada na mjere koje su vlasti poduzele da bi pomogle firmama i domaćinstvima pogođenim krizom", navedeno je u izvještaju.

Uslijed ovog razvoja situacije, kako je naglašeno, javni dug je sa 32,3 posto u prvom kvartalu porastao na 35,6 posto u drugom. Najveći udio u ovom rastu je, kako je naglašeno, rast dugoročnog duga od 2,9 posto, od čega se dvije trećine odnose na kredite, a trećina na garancije.

"Oko 44 posto novog zaduženja denominirano je u domaćoj valuti", istaknuto je.

Što se tiče potražnje, naglašeno je da je u drugom kvartalu ona smanjena za 9,3 posto u odnosu na isti period lani. Uzroci za ovaj pad su, kako je naglašeno, pad od 31,7 posto izvoza dobara i usluga, dok je domaća privatna potrošnja smanjena za 9,4 posto. Uvoz je, kako su istakli, opao za 29 posto u odnosu na isti period lani.

Ovo je utjecalo i na smanjenje zaposlenosti od 2,2 posto u drugom kvartalu u odnosu na isti period lani, a naglasili su da je u prvom kvartalu, prije korone, nezaposlenost bila smanjena za 1,3 posto u odnosu na isti period lani.

"U apsolutnim brojevima, registrirana zaposlenost je manja za 18.500 ljudi u odnosu na sranj prošle godine", naglašeno je u izvještaju.

Igor Gavran, ekonomski analitičar, na novinarsko pitanje je li činjenica da je BiH po ocjeni Europske komisije ostvarila minimalan napredak otežava situaciju u vezi s koronom, kaže da se s teškom situacijom zbog posljedica korone suočavaju i razvijenije i uređenije zemlje od BiH, ali tvrdi da bi problemi bili manji da je BiH ispunila ranije kriterijume i provela reforme koje su dio europskog puta.

Ocjenjuje da i neke mjere koje su najavljene za pomoć gospodarstvu nisu provedene dovoljno brzo, a u nekoliko navrata su vlasti slale nejasne poruke pa privrednici nisu znali na koji način da se postave i pripreme za krizu.

Također, ističe da se i u ovom slučaju vide problemi u vezi s političkim funkcioniranjem institucija, čak i u prilici kad međunarodne institucije nude konkretnu pomoć.

"Sjetit ćete se problema u povlačenju sredstava Međunarodnog monetarnog fonda, a isti problem sad imamo i s povlačenjem pomoći Europske komisije. Najavljuje se i veliki investicijski paket EU za zapadni Balkan, pa ćemo vidjeti kako će na to odgovoriti domaći političari", zaključuje Gavran za "Nezavisne".