Priča o BiH kao najvećem gradilištu na Balkanu

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U Federaciji BiH vladajući najavljuju 2018. kao godinu kada će Bosna i Hercegovina postati najveće gradilište na Balkanu. No, ekonomska struka, kako kažu, shodno prethodnim iskustvima, stava je da zbog, sitnih političkih interesa, ekonomske prilike neće biti iskorištene, piše N1.

 S druge strane, vlasti drugog bh. entiteta tvrde, smanjili su broj nezaposlenih. No, mladi u RS-u konstantno odlaze. U potrazi za boljim životom drugdje. Procjene su da je proteklih nekoliko godina ovaj entitet napustilo njih blizu 70 tisuća.

Ni proračuna. Ni odluke o privremenom financiranju. Tako je u 2018. ušla Federacija BiH. A kao i prethodnih godina, proračun nije razvojni, nego socijalni. Federalni premijer, Fadil Novalić - kaže, Vlada je, pored opstrukcija, radila dobro. Ekonomski pokazatelji rastu. Dug entiteta se smanjuje. Obećava bolje dane:

"Trošarine nam neće donijeti blagostanje, one će popraviti situaciju u jednom segmentu. Mogli bismo imati 4 do 5 posto rast bruto proizvoda. Mi kao država garantujemo gradnju inftastrukturnih projekata i energetskog sektora. Tuzla je prošla. Imamo dvostruko veće strane investicije što je posljedica stanja ekonomskog u BiH. Ja nisam sabirao, ne gledamo 2018, trošarine omogućavaju da se u naredni 6-7 godina može izgraditi kompletan koridor Vc", tvrdi Novalić.

A ekonomisti stava - ako bi sve obećano krenulo u realizaciju, Bosna i Hercegovina bi doživjela procvat. Prilika postoji - no, vjeruju da je politika neće znati iskoristiti. Prije otprilike tri godine, vladajući su obećali što i danas. Kilometre Koridora Vc. Teromoelektrane. Blok 7 Tuzla. Blok 8 Kakanj. Blok 1 Banovići. Hidroelektranu Vranduk. No, na svim projektima su zakazali. Izborna je godina. Zbog sitnih političkih interesa - šanse bi mogle biti propuštene, stava je ekonomista Muris Čičić.

"Ako bi to sve krenulo i ako bi se to stvarno zavrtilo to bi značilo jako veliki doprinos zapošljavanju, generiranju investicijskih radova, generiranju veće potrošnje i sve skupa bi značajno doprinijelo standardu građana ove zemlje. Međutim ja ne znam od svega ovoga šta će se stvarno realizirati, jer na svakom koraku, na svakoj dozvolli upotrebnoj ili bilo kakvoj drugoj, da bi se nešto gradilo, može doći do opstrukcije, a opstrukcija je osnovni element politike u ovoj zemlji", mišljenja je Čičić.

Ekonomskim postignućima se hvale i u Republici Srpskoj. Premijerka Cvijanović tvrdi - stabilizirali su proračun. Izmirili obveze prema poljoprivrednicima. Zabilježili rast BDPa od 3,5 posto. Kaže, Cvijanović, povećali i broj zaposlenih. No mladi uporno odlaze.

"Migracije se događaju, ali to nije nikakvo opravdanje niti ja to želim da koristim kao neko opravdanje, jeste činjenica da se ta migracija ogađa svugdje u našoj regiji ali isto tako kada uzmete zemlje koje su već članice EU, koliko ljudi odlazi iz Hrvatske. Pomjera se u neke druge prostore, ali ako se bavimo samo pričom o tome da je loša ekonomska situacija bojim se da ne dobijamo sve odgovore", smatra entitetska premijerka.

No, gdje su strane investicije, kapitalna ulaganja, bolji životni standard? Zašto se rezultati vladajućih ne vide na terenu? Kako je moguće da trošarine i nova zaduženja kod međunarodnih kreditora, vlasti predstavljaju kao uspjeh? Pita se urednik banjalučkog kapitala.

"To vam je kao da ste toliko prezaduženi da vam nijedna banka neće dati kredit i onda kad uspijete kod neke mikrokreditne organizacije dobiti izuzetno skup kredit, da bi vratili stare kredite, još da vam ostane nešto novca, pa umjesto da to uložite u sanaciju krovova ili stolariju u kući, vi odete s obitelji na ljetovanje i to proslavite što ste uspjeli da se još više zadužite", objašnjava Siniša Vukelić, urednik Capitala.

Uprkos blagom poboljšanju, polovinom 2017. broj nezaposlenih u oba entiteta iznosio je oko 470 tisuća. Stoji u analizi nevladinog sektora - Stanje nacije. No, navode, podaci su neprecizni zbog postojanja neformalne ekonomije, tzv. sive zone. I u 2017. ogromna je razlika u platama. U Federaciji - administracija ima za 400 maraka veću platu od radnika u realnom sektoru. U RS za 300. Na koncu, podaci CCI su - da u 2017. 98 posto umirovljenika, živjelo je u relativnom siromaštvu.