Tko stoji iza ovih poslova?
Problem kamenoloma kod Mostara: Ako si dobar s ministrom možeš što te volja
Tekst članka se nastavlja ispod banera
''Zašto se prvo ne krene s razminiranjem prostora neposredno iznad kuća, to je prioritet, a ne privatni kamenolom čijem se otvaranju protive mještani'', pitaju se stanovnici naselja Kuti Livač koji su se udružili u Eko udruženje Kuti.
Kako su kazali za Bljesak.info, Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije potvrdilo im je da je na preporuku Vlade FBIH, da privuče i zadrži strane investitore, uputilo dopis Federalnoj civilnoj zaštiti, da ista u koordinaciji s BHMAC i investitorom, prostor zamišljenog kamenoloma, očisti od mina.
Ne može na županijskoj, može na federalnoj razini
Naime, investitor, gospodarsko društvo Majdan Kuti nakon što nije uspio na županijskoj razini riješiti probleme nastale na kamenolomu Zukulja obratio se višim razinama. Iz Eko udruženje Kuti pitaju se tko stoji iza ovih poslova?
''S ovim postupkom od strane ministra Nermina Đidića, potvrđuje se da je prostor ipak miniran i da je pravde i zakona, sve bi prethodne izdane dozvole automatski postale nevažeće. Isti investitor je tri mjeseca prije podnio Upravi za civilnu zaštitu i vatrogastvo HNŽ, da mu izda novu potvrdu da je predmetna lokacija očišćena od mina, prilažući 'stručno mišljenje'. Kako ne uspijevaju dobiti pozitivno mišljenje, jer je već sve otkriveno, obraćaju se Federalnom Ministarstvu energije, rudarstva i industrije'', objašnjavaju.
Navode, ovo je neviđeni presedan ''da im o trošku poreznih obveznika razminira prostor budućeg kamenoloma, iako su sve prethodne dozvole (koncesija, okolinska dozvola) dobili na osnovu 'stručnog mišljenja' izdanog od BHMAC da je prostor razminiran, odnosno očišćen od mina, što predstavlja neviđen presedan''.
Da je prostor miniran mještani kroz Eko Udruženje upozoravali su na taj problem od samog početka, od kada traje njihova borba protiv nelegalnog otvaranja kamenoloma. Navode, ministar gospodarstva HNŽ Željko Laketić, kad su mu dostavili informaciju da je prostor miniran, kako bi se isti uvrstio u postupak za osporavanje izdavanja dozvola, na dopisu napisao „šta ovi lupaju gluposti“.
Ako si dobar s ministrom možeš što te volja
''Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije se obratilo Federalnoj civilnoj zaštiti da se privatnoj firmi razminira prostor predviđen za otvaranje kamenoloma. Kada se Eko Udruženje KUTI obratilo istom ministarstvu da bude stranka u postupku, vezano za bilo kakve aktivnosti oko kamenoloma, isto se proglasilo ne nadležno, a u ovom slučaju je postalo nadležno'', govore iz Eko udruženje Kuti.
Ističu, ako si dobar s ministrom možeš što te volja.
''Ima li elementa kaznene odgovornosti za uzurpaciju ovlasti. Ne može se jednom biti ne nadležan, a po potrebi nadležan i na osnovi usmenih preporuka „privatnim sumnjivim stranim investitorima“ vršiti radnje o državnom trošku'', pitaju se.
Iz Eko Udruženja navode, ne protive se razminiranju, naprotiv pozdravljaju takvu akciju, ''samo da se prije kroz sudski postupak koji je u toku, kao i preispitivanje izdavanja koncesije, ponište dozvole koje su dobivene na lažnim činjenicama da je prostor razminiran''.
Podsjetimo, priča o kamenolomu na lokalitetu ''Zukulja'' brdu traje od 2005. godine kada je Ahmed Hadžiomerović vlasnik tadašnjeg građevinskog poduzeća „Majdan-Kuti“ d.o.o. Mosta okupio mještane Kuti Lavača na javnu raspravu na kojoj im je iznio ideju o otvaranju majdana, kopa nekadašnjeg poduzeća GP Hercegovina, gdje bi se izvlačilo nešto malo pržine samo za potrebe izgradnje Starog mosta i Starog grada. Hadžiomerović je i 2013. godine održao s mještanima još jednu raspravu na koju je doveo i inženjere iz Tuzle te im predložio da to bude manji kamenolom na kojem bi se izvlačilo najviše 1000 kubika sirovine, obećavši pri tome kako će zaposliti mještane.
U međuvremenu Hadžiomerović je za 150.000 KM koncesiju prodao Jusi Husiću, direktoru Društva za građevinarstvo MIP d.o.o Mostar.
Iako, kako to tvrde za Bljesak.info mještani koji su prisustvovali ovim rasprava, nitko od njih nikada nije potpisao javnu suglasnost o ovome, investitor je ipak na temelju nje uspio pribaviti sve ostale dozvole koje sada Eko udruženje Livač pokušava osporiti pravnim putem.
Ostaje i nepoznanica na koji je način raniji investitor pribavio sve ove dozvole kada je cijelo ovo područje planirano za eksploataciju pod minskim poljem, što je potvrđeno službenim dopisima iz Centra za uklanjanje mina BiH.
Ideja o manjem kamenolomu koji bi eksploatirao do 1000 m3 sirovine pretvorila se na kraju u koncesiju za eksploataciju mineralne sirovine dolomita i krečnjaka u ukupnoj količini blizu 700.000 m3 na 21 godinu.
