Reagiranje Udruženja proizvođača električne energije iz obnovljivih izvora u BiH
Udruženje proizvođača električne energije iz obnovljivih izvora u Bosni i Hercegovini - APEOR

Reagiranje Udruženja proizvođača električne energije iz obnovljivih izvora u BiH

Gospodarstvo / Ulaganja | 09. 12. 2019. u 10:23 Bljesak.info / Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Obraćamo Vam se ispred Udruženja proizvođača energija iz obnovljivih resursa-APEOR, kao reprezentativno udruženja privrednika iz oblasti iskorištavanja obnovljivih izvora energije.

Naši članovi tijekom posljednjih godina su u sektor obnovljivih izvora energije u Federaciji Bosne i Hercegovine uložili više od 150 mil. KM., te smatramo da je krajnje vrijeme da se na objektivan i korektan način obavijesti šira javnost o svim pozitivnim efektima koji su do sada postignuti zahvaljujući investicijama u sektor obnovljiv izvora energije.

Naime svjedoci smo da se u posljednje vrijeme, iz nama nepoznatih razloga, vodi negativna kampanja protiv izgradnje postrojenja za iskorištavanje obnovljivih izvora energije, sa posebnim naglaskom na male hidroelektrane, od strane organizovanih grupa ili pojedinaca koji na negativan način žele predstaviti MHE.

Nejasni su nam njihovi motivi i krajnji cilj koji se želi postići. Nepobitna činjenica je da su globalni trendovi u energetici sve više okrenuti prema iskorištavanju obnovljivih izvora energije, te se čak i dugoročni razvoj kompletnog energetskog sektora EU bazira na obnovljivim izvorima.

U prilog ovome ide i stanje u razvijenim zemljama EU (Njemačka, Austrija i druge) gdje je hidro potencijal obnovljivih izvora energije iskorišten preko 90%, dok u Bosni i Hercegovini taj procenat ne prelazi 40%.

Također napominjemo da sve države koje žele da postanu članice EU, pa time i Bosna i Hercegovina, na svom putu ka punopravnom članstvom u EU imaju između ostalog i obaveze koje se tiču iskorištavanja obnovljivih izvora energije. U skladu sa tim, Bosna i Hercegovina je u 2006 godini donijela Odluku o ratificiranju Ugovora o uspostavljanju Energetske zajednice (Sl. Glasnik BiH broj 9/06) čime se obavezala da će do 2020. godine u ukupnoj potrošnji energije, obnovljivi izvori učestvovati sa 41% i u skladu sa preuzetim obavezama na putu ka EU poduzete su određene mjere i definirana je zakonska regulativa vezana za oblast iskorištavanja obnovljivih izvora energije.

U skladu sa pozitivnom zakonskom regulativom započet je intenzivan razvoj sektora obnovljivih izvora energije u kojem Bosna i Hercegovina ima komparativne prednosti u odnosu na većinu zemalja članica EU, zbog prirodnih resursa sa kojima obiluje i njihovoj relativnoj neiskorištenosti.

 Uzimajući u obzir sve gore navedeno, započet je investicijski ciklus koji još traje ali je zbog raznoraznih opstrukcija znatno usporen i ne prati globalne trendove niti kapacitete sa kojima BiH raspolaže u ovom sektoru.

Bitno je istaknuti, da se postrojenja za iskorištavanje hidropotencijala (izgradnja malih hidroelektrana) pretežno grade u nerazvijenim, ruralnim sredinama koje su slabo naseljene i gdje skoro da i ne postoji putna i elektro infrastruktura. Investitori o svom trošku saniraju putnu i elektro infrastrukturu što direktno doprinosi poboljšanju životnog standarda lokalne zajednice.

Sustav iskorištavanja obnovljivih izvora baziran je na koncesiji i DBOT principu ( design-build-operate-trasfer; projektuj-izgradi-koristitransfer) što pojednostavljeno znači da će investitori po isteku koncesijskog prava na korištenje prirodnog bogatstva, besplatno u potpuno ispravnom stanju, vratiti izgrađene objekte davaocu koncesije u našem slučaju jedinicama lokalne samouprave, kantonima ili Federaciji BiH.

U budućnosti ovo znači da će svaka lokalna zajednica nakon isteka dodijeljenih koncesijskih prava imati u svom vlasništvu energetsko postrojenje u koje nije uložila ni 1 KM zahvaljujući čemu će imati izvore sredstava koja može ulagati u razvoj.

Također tijekom korištenja koncesijskog prava imaju i direktnu korist s obzirom da se plaća koncesijska naknada kao vid nadoknade za korištenja prava koncesije tijekom trajanja koncesijskog ugovora (visina koncesijske naknade se kreće u rasponu od 4%-10% u odnosu na prihod koji se ostvaruje po osnovu koncesijske djelatnosti).

Na ovaj način Bosna i Hercegovina će u bliskoj budućnosti dobiti u svoje vlasništvo energetska postrojenja vrijedna stotine milijuna konvertibilnih maraka bez da je uložila i 1 KM.

Smatramo da za svaku normalnu državu i za svakog razumnog građanina bi ovo trebalo da bude dovoljan motiv da se potiče intenzivan razvoj ovog sektora poštujući zakonsku regulativu i principe održivog razvoja. Ovo je direktna korist koju država ima od iskorištavanja obnovljivih izvora energije.

Važno je istaknuti još dvije stvari koje su vrlo bitne kada se govori o iskorištavanju hidropotencijala sa kojim Bosna i Hercegovina oblito raspolaže:

  1. Trenutno stanje u elektroenergetskom sektoru po pitanju cijena električne energije za krajnje potrošače u direktnoj je korelaciji sa izgrađenim hidroelektranama na način da se zahvaljujući njima drže relativno niske cijene električne energije, jer opće poznato je da trenutni nivoi cijena za krajnje potrošače ne bi bile rentabilne uzimajući u obzir proizvodne cijene električne energije iz termoelektrana u BiH koje su dosta visoke.
  2. U skladu sa preuzetim obavezama ratificiranjem Odluke o uspostavi Energetske zajednice, obavezali smo se ispoštovati određene ciljeve u pogledu iskorištavanja obnovljivih izvora energije, kojem u mnogome doprinosi iskorištavanje hidropotencijala, u suprotnom slijede kazne u vidu plaćanja penala na emisiju CO2 iz termoelektrana što će dodatno podići proizvodne troškove iz ovih postrojenja i direktno se odraziti na povećanje cijene električne energije krajnjim potrošačima.

Da bi se naše termoelektrane dovele u okvir EU standarda potrebo je uložiti preko 500 mil. KM, što smatramo da država BiH, uzimajući u obzir trenutno socio-ekomosku situaciju, nije u mogućnosti, tako da joj jedino preostaje da se osloni na intenzivnije iskorištavanje kapaciteta obnovljivih izvora energije uz poštivanje zakonske regulative, u suprotnom krajnji potrošači će kroz poskupljenja cijena električne energije direktno financirati tuđe propuste iz ove oblasti.

Indirektne koristi su višestruke i ovu priliku ćemo iskoristit kako bi nabrojali par najvažnijih:

  • Privlačenje stranih investicija
  • Transfer tehnologije i znanja
  • Razvoj ruralnih sredina
  • Razvoj komplementarnih industrija i uslužnih djelatnosti
  • Zapošljavanje lokalnog stanovništva
  • Poboljšanje elektroenergetskog sistema
  • Izvoz električne energije

Kao i u svakom sektoru, tako i u sektoru obnovljivih izvora ima pojedinačnih slučajeva, koji se nikako ne mogu generalizirati i primjenjivati na cjelokupan sektor.

U tekstu koji je 08.12.2019 godine objavljen na vašem portalu pod nazivom ''Mini hidroelektrana napravila višemilijunsku štetu za 500 kućanstava'' iznijeto je niz paušalnih i proizvoljnih ocjena koje se ni u kom slučaju ne mogu odnositi na sve kompanije u sektoru obnovljivih izvora energije.

Iz teksta je vidljiva tendencija autora da u negativnom smislu predstavi ulaganje u male hidroelektrane i marginalizira pozitivne učinke koje ovakve investicije donose lokalnoj zajednici, iz njemu poznatih razloga.

Također jasno je da, ukoliko dođe do oštećenja javnog ili privatnog dobra koja su direktna posljedica rada MHE iste snosi kompanija koja je za to odgovorna i u čijem vlasništvu se nalazi MHE.

Ovo je logična poslovna etika i jedina istina kada su ovakvi slučajevi u pitanju.

U cilju objektivnog izvještavanja javnosti i konačnog demistificiranja sektora obnovljivih izvora nadamo se da ćete u cijelosti objaviti naš dopis, navodi se na kraju priopćenja koji potpisuje predsjednik Udruženja Drago Lukenda.

Kopirati
Drag cursor here to close