Revolucija pred mostarskim smećem?!

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Mostar bi uskoro trebao dobiti novi način odlaganja i prerade kućnog otpada, rečeno je danas na prezentaciji projekta firme Bioelectra u Gospodarskoj komori Federacije Bosne i Hercegovine.

Marin Pavelić i Ivo Bačić, predstavnici hrvatske tvrtke Bioelectra, koja se bavi gospodarenjem otpada najnovijim tehnologijama, istaknuli su kako je riječ o novoj tehnologiji nagrađenoj zlatnom medaljom na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu za jedinu tehnologiju koja u potpunosti ostvaruje princip cirkularne ekonomije, uz nula posto štetnih emisija u okoliš.

Smeće prestaje biti smeće

Kako su pojasnili, ova tehnologija koristi otpad u kružnoj ekonomiji pa će se otpad iz kućanstva moći ponovno iskoristiti. Ono što je najvažnije za građane, ako Mostar ovo rješenje prihvati, jeste da ne traži nikakvo razvrstavanje otpada u kućanstvu. Ova tehnologija sama bi rješavala problem unutar svog pogona, na način da čisti, rješava miris, te automatski sortira cijeli otpad.

''Svo smeće prestaje biti smeće i postaje sirovina. Još jedna prednost ove tehnologije jeste stvaranje radnih mjesta u okruženju, na preradi plastike, metala, stakla i biomase. Kada bi Grad Mostar prihvatio ovu tehnologiju, bilo bi potrebno 12 do 18 mjeseci za implementaciju jednog takvog postrojenja. Nakon toga isključila bi se potreba za odlagalištem mješovitog kućnog otpada'' , ističe Bačić. Dodao je kako je takav pogon, koji je već u funkciji od 2014., prošao sve faze te su svi elementi provjereni.

Ovakva tehnologija košta do 400 eura prema instaliranoj toni, a operativni troškovi najveći iznosili bi od 25 do 30 eura. Postrojenje bi bilo instalirano u montažnu zgradu na razini tri tisuće kvadrata.

90 posto otpada ponovno se iskorištava

Pavelić je istaknuo kako ova tehnologija jamči da se 90 posto otpada ponovno iskorištava.

''Samim time to bi riješilo problem ekologije sa 0% štetnih emisija u okolišu'', dodao je.

Upravljanje otpadom znači skupljanje, prijevoz, upotrebu i zbrinjavanje otpada, uključujući nadzor nad tim postupcima i naknadno održavanje lokacija zbrinjavanja, a obuhvaća i radnje koje poduzimaju trgovac ili posrednik.

Predsjednik Gospodarske komore FBiH, koja je bila organizator ove prezentacije, rekao je kako ovakva tehnologija predstavlja evoluciju u zbrinjavanju mješovitog komunalnog otpada.

Šteta bi bila ne iskoristiti

''Šteta bi bila ne iskoristiti takav projekt te napraviti jedno zajedničko ulaganje i partnerstvo, primjerice javnog i privatnog sektora'', rekao je Šantić.

Bačić je pojasnio kako sustav radi na principu tzv. rotor sterila, koji se svodi prvo na sterilizaciju otpada, a zatim na potpuno automatsko selektiranje u sortirnicama sa senzorima zadnje generacije koji su u stanju izdvojiti i razdvojiti svaku frakciju u kućnom otpadu.

''Automatski se potpuno odvajaju plastika, staklo, pvc i polietinol te ostatci hrane i celuloze što se pretvara u biomasu, koja nema teških metala i klorida, a upotrebljiva se na razne načine, od gnojiva do određenih industrijskih proizvoda'', pojasnio je Bačić.