Povratnici pali na popis
Saga obitelji Medan iz Mostara - 'Kriteriji za obnovu se mijenjaju svojevoljno'
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Posljednja promjena konačne liste korisnika za rekonstrukciju stambenih objekata razočarala je obitelj Medan čija priča oko obnove kuće traje više desetljeća.
''Obraćala sam se Federalnom ministarstvu raseljenih osoba i izbjeglica da upitam zašto i po kojim kriterijima smo degradirani na Konačnoj listi potencijalnih korisnika za rekonstrukciju stambenih objekata. Zaposlenici nadležne službe za povratak su objasnili da je ministar Dizdar mijenjao kriterije u odnosu na prethodne javne pozive, te da stepen oštećenja objekta tijekom ratnih zbivanja, koji treba da se rekonstruira, više nije bitan, i da je najrelevantniji jedan od posebnih kriterija broj članova prijavljenih u tom domaćinstvu'', rekla je za Bljesak.info Ana Medan koja još uvijek čeka da se obnovi njena u ratu porušena kuća, u staroj mostarskoj četvrti Brankovac, u Bajatovoj ulici na broju 1.
Kriterij 1 - broj članova
Podsjetimo, nedavno smo pisali kako su osobe koje na konačnoj listi iz 2022. godine bile među onima koji su osvojili najviše bodova prilikom ocjenjivanja za sufinanciranje u popisu za 2024. godinu ostali bez bodova pa su ''spušteni'' na popisu čime im je usporen proces obnove, a samim time i povratka. Raniji popis je, odlukom ministarstva, proglašen nevažećim i to je, vjerojatno, nekakav oblik obračuna nove vlasti sa starom, a najviše u tom obračunu pate oni koji se žele vratiti.
''Broj članova u obitelji na pozivu je naveden kao jedan od zadnjih kriterija, jer se sam poziv odnosi na rekonstrukciju stambenih objekata s ciljem da se objekti dovedu u stanje useljivosti. Kako je ministar svojevoljno mijenjao kriterij bez javne obavijesti? Što to sada znači da kuća koja zahtjeva minimalne popravke a u njoj je primjerice pet članova domaćinstva ima prednost odnosno prioritet u odnosu na vlahinu kuću'', rekla je Medan.
Kaže, da su iz službe naveli da će komisija izlaziti na teren ove godine, za prvih 15 korisnika.
'Koja je svrha izlaska komisije?'
''U slučaju da komisija utvrdi da su neki od ovih objekata uslovni za stanovanje, rečeno je da će ti isti korisnici biti skinuti s liste. Ako stupanj oštećenja objekta nije bitan, koja je svrha izlaska komisije na teren, ako je presudan broj osoba u domaćinstvu'', upitala je.
''Ne smiju se vršiti opstrukcije''
''U slučaju da se utvrdi da korisnik ima stambeni minimum i uslove za život u objektu, isti se uklanja sa liste potencijalnih korisnika pomoći. Ministarstvo nije u kontaktu sa Gradom Mostarom u vezi objekata koji se planiraju rušiti. To je u isključivoj nadležnosti lokalne zajednice'', odgovorili su.
Ukoliko su vlasnici fizička lica koja žele zaštiti svoju imovinu u koju se namjeravaju vratiti, dodaju u odgovoru, imaju pravo na pravnu pomoć ovog Ministarstva u zaštiti svoje imovine i pravo da sudjeluju u javnim pozivima u svrhu obnove stambenih objekata i održivi povratak.
''Svi nivoi vlasti su dužni omogućiti raseljenim licima i izbjeglicama da se vrate u mjesta prijeratnog prebivališta i u tom smislu ne smiju vršiti nikakve opstrukcije povratka, uskraćivati pravo na povratak ili onemogućavati pristup imovini. Sprečavanje povratka izbjeglice ili raseljene osobe je krivično djelo propisano Krivičnim zakonom Federacije BiH'', stoji u odgovoru.
O borbi Medana i u Parlamentu
Inače i izaslanik doma naroda Aner Žuljević 2021. godine postavljao je pitanja u Parlamentu,, a upućena Ministarstvu za ljudska prava i iznjeglice BiH, zbog kako je naveo administrativnih iskustava porodice Medan ''s ozbiljnim kvalifikacijama nepravde''.
Tražio je odgovore na pitanja je li Aneks 8 o zaštiti spomenika BiH poništava ljudska prava na povratak definirana Aneksom 7? Zašto je aplikant upućivan iz ministarstva za ljudska prava i izbjeglice na kancelariju RS u Mostaru, te koja prava aplikant i njena obitelj imaju ako ni jedni ni drugi ne žele dati sredstva za popravku a s druge strane im se priopćava kako će biti odgovorni ako zidovi padnu na mezarje.
S odgovorima nadležnih na ova pitanja nismo upoznati.
Nedavno je i zastupnik Slaven Raguž uputio zastupničko pitanje u Parlamentu Federacije, pitajući ''na osnovu kojih mjerljivih kriterija, definiranih Zakonom o proračunima i Zakonom o izvršenju proračuna, je utvrđena konačna rang lista korisnika pomoći za rekonstrukciju i izgradnju stambenih objekata u funkciji povratka i sanaciju stambenih objekata 2024./2025., a koja se razlikuje od one utvrđene 2022. godine? Konkretnije, zanima me slučaj obitelji Vlaho-Medan (Vlado) Zorana Bajatova Mostar, Braće Balaća 7 Mostar i razlozi njihovog degradiranja na rang listi, osobito znajući za pozitivno mišljenje Ureda za reviziju o načinu kreiranja rang liste iz 2022.''.
Buffer zona UNESCO-a
Inače, u kući su, sve do 1992. godine, živjeli Zorana Vlaho Medan, sa suprugom Dušanom i djecom, Nikolom i Anom. Odmah nakon rata, 1997. godine, Zorana je popunila prvu aplikaciju za sredstva za obnovu kuće kod Komisije za izbjeglice, da bi ih, u godinama koje su uslijedile, popunila još na desetine. Sve to vrijeme čekanja na obnovu kuće, živjeli su na dvije odvojene adrese - Mostar i Novi Sad, i plaćali kirije.
Nažalost, Zorana je preminula u travnju 2022. godine, ne dočekavši obnovu rodne kuće, a njena kćer Ana je nastavila borbu, ali i život "pod kirijom".
Ana je podsjetila da se kuća nalazi u povijesnom gradskom području Mostara, kao i u Zoni Nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine, te da je istovremeno i pod zaštitom UNESCO-a, tačnije u Buffer Zoni UNESCO-a.
Kuća je sagrađena 1922. godine, iste godine kada je oformljen FK Velež, te da je njen pradjed Mirko Vlaho bio u prvoj upravi Veleža. Vlaho je bio i prvi službeni zastupnik kompanije Singer za šivaće mašine u Jugoslaviji. Jedinstvena je i po tome što je to bila prva građevina od armiranog betona 1922. godine u ovom dijelu BiH.
