Schengen ''probio'' cestu do ljubuške gore Vrlosinj na visini od 1000 metara

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Neće biti nimalo drago sve brojnijim poklonicima uspona na ljubušku goru Vrlosinj, najistočniji dio biokovskog masiva, koji se spušta u zapadne dijelove Ljubuškoga polja. Naime, stigla je cesta na Vrlosinj, a cestu je, nije teško pogoditi, narodski rečeno, “udario” Schengen, piše Večernji list BiH.

Naime, najave da će se i Hrvatska u dogledno vrijeme priključiti Schengenskom sporazumu iz potrebe zaštite granica Europske unije očito su nametnule izgradnju ceste. Koliko smo uočili, cesta je probijena, sa zapada od raštrkanih vrgoračkih naselja između pravih planinskih vrhova viših od tisuću metara stigla do nadomak Vrlosinja.

Zagor iz Grede

Kojih pedesetak metara od granične međe, koju na samom prijevoju označavaju ostaci osmanske karaule, zatekli smo Damira Tolja iz Grede, kojeg poznanici zbog njegovih vještina u prirodi zovu Zagorom, po junaku iz “crtaća”. Damir je založio vatru, postavio gradele i ljubazno nas pozvao da mu se pridružimo.

U pravoj gorskoj idili mir su remetila samo zvona na krdu krava u podnožju uzvisine. Od Damira smo doznali da je krdo vlasništvo jednog vrgoračkog stočara. Pase kud mu je volja ne obraća pozornost na granicu. Onaj tko kupi meso od tih goveda, pravi je sretnik.

Ukupni dojam pohoda na Vrlosinj upotpunjuje pogled na planine sjeverozapada Hercegovine - Čvrsnicu i Vran. Obje na samim vrhovima imaju snijega, a još ga je više na nepoznatom brdu u smjeru Ljubuše, vjerojatno iznad Kupresa.

Hercegovačka zemlja

Sretna okolnost za ljubitelje uspona na Vrlosinj je činjenica što tzv. Popov put, koji povezuje Jabuku i Mijace s Kaščem, mjestom na južnoj strani gorskog prijevoja, sa sjeverne strane od Grede i Jabuke ide isključivo prostorom Hercegovine, pa se mogu bezbrižno penjati.

Nismo baš stručnjaci za granicu, ali ostaje dojam da je probijena cesta u smjeru juga dijelom nagazila hercegovačku zemlju. No, to još treba provjeriti u katastru.

U cijeloj priči zanimljivo je da je tim potezom još 1718. iscrtana jedna od najstarijih granica u Europi. Ma što Hrvati s jedne i druge strane granice mislili koliko znaju, starija od ove granične međe, udarene Požarevačkim mirom između Habsburške Monarhije, Osmanskog Carstva i Venecije, samo je granica između Španjolske i Portugala na Pirenejskom poluotoku.