Sofisticirani detektor laži vreba i bh. putnike

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Na nekoliko aerodroma u Mađarskoj, Grčkoj i Letoniji počinje testiranje putnika putem sofisticiranih detektora laži, te će putnici koji nisu državljani Europske unije, a među njima i građani BiH, koji se zapute ka EU, morati proći ovu proceduru, koja će, prema mišljenju stručnjaka, doprinijeti povećanju sigurnosti, prenose Nezavisne.

Na graničnim kontrolnim točkama tako će biti provjeravani putnici koji ulaze u Europsku uniju, u sklopu pilot projekta "iBorderCtrl" u koji je uključeno Sveučilište "Manchester Metropolitan" iz Velike Britanije.

Postupak provjere će se odvijati u nekoliko etapa, a avatar, virtualni granični policajac, će putnicima postavljati seriju pitanja, te će se utvrđivat lažu li ili ne.

Avatar će biti istog spola kao i putnik i govorit će njegovim jezikom, a i vizualno će odražavati etničko porijeklo putnika. U fokusu će biti facijalne ekspresije putnika, analiza pokreta lica, koji su, kako je rečeno, neuvježbanom oku često nevidljivi.

Slobodan Dragičević, tajnik Udruženja za informacijsko-komunikacijske tehnologije u Privrednoj komori RS, kazao je da tehnologija može doprinjeti da se sigurno izvrši provjera određenih osoba.

Nema mita

"Čovjek, odnosnoosobe, koje su zaposlena na vršenju provjera, često zataje nesvjesno ili svjesno, tako što možda budu podmićeni, što nije rijetka situacija, tako da bi tehnologije tog tipa, između ostalog, spriječile i ovakve stvari", kazao je Dragičević.

Naglasio je da ukoliko na granici nastane problem s nekim osobama koja su povezana s nizom mogućih diverzija, u problemu su i druge službe u državi.

"Takve stvari su kao i bolest, ukoliko ih zaustavite na jednom mjestu, nitko više neće imati probleme, a ovakva tehnologija će sigurno doprinijeti da se takve stvari zaustave", ocjenjuje Dragičević.

Istaknuo je da svi strojevi koji se razvijaju na principu umjetne inteligencije moraju biti duže vrijeme u upotrebi kako bi se određeni parametri mogli pratiti i kako bi mogli biti izmijenjeni i podešeni prema stvarnoj situaciji.

Sa druge strane, ističe Dragičević, ukoliko ovaj program naiđe na nešto što nije definirano u sistemu, sistem opet neće reagirati i tu, kako kaže, na scenu stupa čovjek.

Dragan Matić, šef Odsjeka za matematiku i informatiku PMF-a Banjaluka, pojasnio je da se kreiraju programi koji mogu ukazati na neke nelogičnosti iz velikog statističkog uzorka.

"Ovi programi mogu uzimati neke modele i elemente koji se ponašaju u skladu sa statistikom i one koji se ne ponašaju, tako da to onda osobama zaposlenim na provjeri putnika bude osnova za obraćanje dodatne pažnje", navodi Matić.

Korisne informacije

Dodao je da se ovakvi programi usavršavaju, te da oni nikad neće biti u potpunosti savršeni, niti sto posto pouzdani, ali će, kako kaže, određenim službama dati informacije koje su korisne i, u velikom broju slučajeva, pouzdane.

Kako je ranije rečeno, nakon poređenja pokreta lica i odgovora na osnovu pitanja avatara, putnik se smješta u jednu od dvije kategorije - niskorizičnu ili visokorizičnu. U toj fazi putnici dobijaju i informacije o njihovim pravima i procedurama te upozorenje o ilegalnim aktivnostima.

Ukoliko avatar posumnja da putnik laže, on se upućuje na dalju kontrolu ka živom graničnom policajcu, a oni putnici za koje se smatra da su iskreni budu pušteni da prođu.

Tehnologija je do sada testirana na 32 osobe, a njeni kreatori se nadaju da će dostići pouzdanost od 85 posto.

Šta će sve testirati?

Provjera putnika putem sofisticiranog detektora laži će se odvijati u nekoliko faza i to tako što će putnici najprije putem onlajn aplikacije unijeti fotografije putovnica, vize i potvrde da imaju dovoljno novca za boravak u EU.

Nakon toga će im avatar postaviti seriju pitanja u vezi s njihovim putovanjem, a njihovo lice će biti prikazano na monitoru, kako bi se utvrdilo da li lažu.

Avatar će ih pitati da potvrde njihovo ime, godine i datum rođenja i postavljat će pitanja poput onih koja je namjera njihovog putovanja i tko financira njihovo putovanje.

Primjeri pitanja će biti: "Šta vam je u koferu?", a nakon toga: "Ako sada otvorite kofer, hoće li sadržaj potvrditi ono što ste mi upravo rekli?".

Nakon što se potvrdi vjerodostojnost dokumenata, putnik, kako prenose hrvatski mediji, daje otiske prstiju te mu skeniraju vene na rukama. To je jedna od biometrijskih tehnika za identifikaciju budući da je raspored vena na ruci jedinstven za svaku osobu.