Solidan rast unatoč političkim rizicima

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Prognozu rasta BDP-a za 2019. godinu snizili smo na 3% uglavnom temeljem slabijeg trenda vanjske potražnje, zastoja u privatnim kapitalnim izdacima, te blagog usporavanja privatne potrošnje, istakao je Hrvoje Stojić, direktor Odjela ekonomskih istraživanja Addiko Grupacije.

Očekujemo da će proračun ostati u suficitu zbog plana privremenog finansiranja za prvo polugodište 2019. godine, ograničene potrošnje, odgođenih javnih kapitalnih izdataka, dok se jaz u tekućem računu nastavlja povećavati uslijed pojačane potražnje za uvozom i potrošnjom, naglašava Stojić.

Rast BDP-a u zadnjem kvartalu 2018. godine ostao je na stabilnih 3% (3,1% za finansijsku godinu 2018.), unatoč slabim rezultatima industrijske proizvodnje, usporavanju robnog izvoza i otpuštanju zaliha. Važno je naglasiti, ističe Stojić, da je potrošnja domaćinstava zadržala snažan trend zahvaljujući ubrzanju rasta plaća i radnih mjesta, 14% višiminostranimturističkim noćenjima te stalnim doznakama nerezidenata. Stagnantna dinamika robnog izvoza uslijed pada EU potražnje, privremenih prekida u radu Aluminija i carina koje je nametnulo Kosovo, popraćeni su i privremenim sporijim rastom uvoza te se pokrivenost robnog uvoza izvozom tek neznatno promijenila (na godišnjemnivou) na 62%. Industrija je usporila uglavnom u segmentu proizvodnje energije, te sektoru ne-trajnih i intermedijarnih proizvoda. Visokofrekventni pokazatelji ukazuju na usporavanje rasta BDP-a na 2% godišnje u prvom kvartalu 2019., kroz daljnji pad industrije i pogoršanje uslova vanjske trgovine.

Bh. ekonomija se pokazala otpornijom na kontinuiranu političku nestabilnost. Ipak, smanjili smo prognozu rasta BDP-a za 2019. godinu na 3% (s prijašnjih 3,5%) uslijed znatno slabijeg impulsa vanjske potražnje i posljedičnih odgađanjaprivatnih kapitalnih izdataka, kao važnih pokretačapotrošnje. Unatoč političkim pitanjima, ubrzanje ulaganjapružit će oslonac rastu putem energetskih projekata, cestovnih infrastrukturnih projekatasufinansiranim od straneEBRD-a,te stambene izgradnje. Privatna će potrošnja usporiti no ostaje poduprta snažnijim tržištem rada, rastom zaduživanja i prilivom od turizma. Rizici za rast uglavnom su politički. Nakon formiranja državne vlade i povratne informacije Bruxellesa o upitniku EU-a tokom drugog kvartala, BiH može ponovno pokrenuti reforme s ciljem EU kandidature (2020), no s izgledima za kasniji ulazak.

Standard and Poor'snedavno je poboljšao izglede za kreditni rejting („B“) Bosne i Hercegovine na pozitivne, uslijed boljih ekonomskih izgleda s obnovljenim MMF programom i fokusom na strukturne, izborne i pravosudne reforme.Rejting također podržavaju razborita fiskalna politika, smanjenje javnog duga i postojani izgledi za rast dok bi održiva primjena programa MMF reformi mogla rezultirati povećanjem kreditnog rejtinga već kasnije ove godine (ili početkom 2020.).

Bosna i Hercegovina je u 2018. vjerojatno ostvarila suficit državnog proračuna od oko 1% BDP-a  zahvaljujući stabilnom prilivu od poreza (7,2% jači cestovni porezi), ograničenoj potrošnji i manjim kapitalnimizdacimauslijed političkog zastoja. S obzirom na režim privremenog finansiranja u prvom polugodištu 2019., ograničenjima rashoda u 2019. godini (s kašnjenjima u kapitalnim izdacima za javnu infrastrukturu) i snažnu domaću potražnju, ponovno vidimo proračunski suficit od 1% BDP-a, iako s većim negativnim rizicima u slučaju jače realizacijekapitalnih izdataka. Također, očekujemo da će apetit za potrošnjom opadati kada nova vlada nastavi razgovore s MMF-om. Fokus politike i protu-cikličnih mjerabit će na stvaranju fiskalnog prostora za kapitalne izdatke kroz racionalizaciju potrošnje, reforme poduzeća u državnom vlasništvu, usklađivanje poreznih rezova na rad/birokraciju među entitetima, itd.

Deficit tekućeg računa pao je na 700 milijuna eura (4% BDP-a) u 2018. godini, zbog snažnijeg suficitau sektoru usluga i stabilizacije robnog deficita. U 2019. očekujemo blagi rast deficita na oko 4,8% BDP-a uslijed snažnije uvozno orijentirane potrošnje i investicija, dok vanjski rizici ostaju ograničeni višim deviznim rezervama (7+ mjeseci pokrivenosti uvoza), kao i pokrićem direktnih stranih ulaganja u uslovima snažnijeg tržišta nekretninama i poboljšanim izgledima za poslovnu klimu nakon političke stabilizacije.