Što (ni)smo saznali o mostarskim kolektorima

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Izgradnja kolektora u Mostaru je povijesni projekt koji će trajati još godinama jer se na primarne kolektore trebaju priključiti sekundarni, odnosno kanalizacijska i oborinska mreža cijelog grada morat će završavati u kolektorima koji će potom sve voditi do pročistača.

Rekli su to gostujući na Našoj TV Ljubo Bešlić, gradonačelnik Mostara i Ljilja Doko iz tima za provedbu projekta izgradnje kolektora i pročistača otpadnih voda u Mostaru.

U emisiji ''S povodom'' govorilo se i o razlozima kašnjenja radova, o procesu izgradnje kolektora i pročistača, o tome kako se Grad nije zadužio za ovaj projekt, ali i da će voda, čim to mogne netko izglasati u Gradu, poskupjeti zbog ovog projekta. Ostat će, utješio je građane Bešlić, i dalje najjeftinija voda u BiH.

Naglasio je kako je Mostar među 4 posto stanovništva BiH koje je  u procesu pročišćavanja vode

''Napredni smo. Prednjačimo ispred drugih, još kad kažemo da se vrlo malo zadužio za veliki povijesni projekt i to je još više važno'', rekao je Bešlić.

Doko je rekla kako je projekt krenuo izradom studije i usvajanjem studije od 20014. godine.

''Nije jednostavan put izgradnje. Mnogo toga je trebalo uraditi prethodno'', rekla je Doko a Bešlić je pojasnio kako je uvjet Svjetske banke bio da dadne početna sredstva za projekt a da Grad iz zaduženja nastavi s njegovom provedbom.

Bešlić je istaknuo kako se grad ipak nije zadužio nego da je dobio grant sredstva. Govorio je i o problemu švedskog novca, nadzoru radova, kašnjenjima, mikro-tuneliranju, krpanjima rupa te o posljednjom rupi na Bulevaru.

Kaže kako ta rupa nije povezana s izgradnjom kolektora te da su kolektori iz austrougarskog perioda popustili.