Gospodarstvenici i HNS u Vitezu: Prosječna plaća prešla je 900 KM!

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Potreba da se gospodarski ambijent unaprijedi, bio je povod u Vitezu danas održanog okruglog stola na temu ''Fiskalna politika u funkciji unaprjeđenje poslovnog okruženja“ u organizaciji Hrvatskog narodnog sabora. 

Cilj organiziranja drugog ovakvog po redu okruglog stola je nastavak potaknute rasprave vezane za unaprjeđenje poslovnog okruženja sa ciljem rasterećenja gospodarstva kroz provođenje mjera fiskalne politike.

Podrška političkih predstavnika

Pozivu organizatora odazvao se velik broj gospodarstvenika, ali i dužnosnika Hrvatskog narodnog sabora, nositelja izvršne i zakonodavne vlasti sa svih razina predvođenih predsjednikom HNS-a i HDZ-a BiH Draganom Čovićem koji je pružio podršku skupu kazavši ''da je politika danas ponovno u Vitez došla slušati gospodarstvenike jer bez i njih i bez novih radnih mjesta sve političke borbe su uzalud''.

Borjana Krišto, zamjenica predsjedatelja Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, je pak na koncu okruglog stola kazala kako će se nazočni dužnosnici pobrinuti da svi danas izneseni prijedlozi, odnosno primjedbe ne budu uzaludni nego da se na iste pokuša utjecati.

Pozitivni pomaci

Konferenciju je otvorila ministrica financija u Vladi FBiH Jelka Milićević napravivši mali uvod te predstavivši aktualnu fiskalnu poziciju u Federaciji uz određene korisne podatke koji su između ostaloga i Ministarstvu posložili kao polazna točka za određene zakonske izmjene o kojima se danas raspravljalo.

Između ostaloga, ministrica Milićević je istaknula trend rasta poslovnih prihoda te trend ostvarene dobiti. Evidentan je i rast broj društava koja su ostvarila dobit te povećana vrijednost ostvarene dobiti a vidan je i trend uvećanja imovine kojom se stvara nova vrijednost, dodaje se u priopćenju HNS.

Prosječna plaća po prvi je put prešla iznos od 900 KM, kazala je ministrica te napomenula da je iznos prosječne plaće stagnirao godinama dok rast bilježi i prosječna mirovina.

Ministrica Milićević je pozvala gospodarstvenike da uzmu aktivnu ulogu u definiranju održivih zakonskih rješenja koje će pomoći razvoju gospodarstva ali i izbjeći ugrožavanje ostalih korisnika javnih fondova poput proračunskih korisnika, umirovljenika, korisnika socijalnih sredstva ali i prihode nižih razina vlasti.

''Pratimo situaciju u zemlji, situaciju u regiji, pokušavamo prepoznati probleme s kojima se suočavate jer su to i naši problemi“, kazala je ministrica te nazočne upoznala i sa novim zakonskim rješenjima koji su trenutno u proceduri od kojih su najvažniji Zakon o porezu na dohodak i Zakon o doprinosima, dok je Zakon o računovodstvu i reviziji u završnoj fazi.

Konkretne mjere

Mirjana Vučić (šef ureda i pomoćnik ministrice financija) predstavila je nekoliko mjera koje je Ministarstvo sistematiziralo a koje bi u kratkom vremenskom razdoblju imale učinak na zahtjevan proces rasterećenja gospodarstva, smanjenja platnih naloga i naravno povećanje broja radnih mjesta a koji zahtijeva mnogo konstruktivne rasprave s više strana.

Prva od mjera jesu dva spomenuta ključna, reformska zakona koji bi trebali smanjiti troškove rada, formalizirati neformalno i smanjenjem nameta otvoriti prostor za otvaranje novih radnih mjesta, dodaje se u priopćenju HNS.

Druga mjera je uređenje oblasti neporeznih prihoda, evidencija parafiskalnih nameta koji stvaraju veliki teret gospodarstvenicima a plan je i unapređenje procesa dobivanja dozvole i registracija imovine kroz smanjenje broja procedura, potrebne dokumentacije i troškova odnosno što veće ulaganje u digitalizaciju.

Vidna je potreba za olakšanjem procesa registracije i gašenje gospodarskih subjekata te unapređenje financijskog poslovanja i pristupa financiranju poduzeća i poduzetnika.

Među mjerama je i unapređenje sustava kontrole, primjene zakona i sustav vladavine prava, odnosno jednak i ravnopravan inspekcijski nadzor za sve kao i jačanje institucija poput FIA-e i FIPA-e te njihova što učinkovitija međusobna suradnja.

Dijalog gospodarstva i politike

S obzirom kako je cilj svih ovih mjera pronaći balans između rasterećenja gospodarstva te stabilnosti javnih prihoda, najviše vremena ostavljeno je za raspravu odnosno komentare i prijedloge nazočnih gospodarstvenika Središnje Bosne.

Deklariranje proizvoda, isticanje cijena, doprinosi na bruto plaću, nekvalificirana radna snaga, školovanje kadra - ukidanja tehničkih škola, način ophođenja države prema proizvodnim tvrtkama, problematika izvoza, visina osobnih dohodaka u realnom sektoru, reforma javne uprave, samo su neke od otvorenih tema i prijedloga koje su nazočni iznijeli, dodaje se u priopćenju HNS.

Bilo je i suprotnih mišljenja glede predstavljenih zakonskih rješenja ali međusobno upućenih poruka od strane gospodarstvenika poput one da se o povećanju plaće treba prestati pričati i jednostavno to učiniti.

Domaćin okruglog stola koji je moderirao prof. Zdenko Klepić bio je načelnik Viteza Tomislav Bošnjak-Matić a koji je organiziran u suradnji s predstavnicima Federalnog ministarstva financija, Sveučilištem u Mostaru, Odjelom za financije i Odjelom za gospodarstvo Glavnog vijeća HNS-a i Udrugom poslodavaca Vitez.
Kako je na kraju poručila ministrica Miličević, “svi znamo što su problemi, no idemo pronaći balans, održavati dijalog sa gospodarstvenicima podržavati niže razine vlasti u kontinuiranoj provedbi reformskih procesa“, priopćeno je iz ove organizacije.