Skriveno blago
Vjetrenica može bolje
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Špilju Vjetrenicu, jednu od najatraktivnijih špilja u Bosni i Hercegovini, prošle godine posjetilo je oko 15 tisuća turista, što je za 1500 više u odnosu na pretprošlu godinu, izjavio je u razgovoru za Fenu vršitelj dužnosti direktora Javnog poduzeća Vjetrenica Nikša Vuletić.
Pročitajte još
Ćiro 2
''Odnos domaćih i stranih turista skoro je identičan, a naglasak je na post-sezoni kada je zabilježeno više stranih turista. Posjeti se najviše ostvaruju u razdoblju od travnja do listopada, a trend je da se u zimskom razdoblju povećava broj posjeta'' istaknuo je Vuletić.
U razgovoru se osvrnuo i na UNESCO, prekogranični projekt Ćiro 2, čiji je glavni partner Općina Ravno, projekte koje provode s Federalnim ministarstvom turizma i okoliša i Fondom za okoliš Federacije BiH, te projekt Info Centar Vjetrenica koji je opisao kao lajtmotiv i krunu svih dosadašnjih projekata.
''Info Centar, koji će se nalaziti u neposrednoj blizini ulaza u špilju, zamišljen je kao interaktivni i edukacijski mini centar gdje će posjetitelji moći na par velikih ekrana i u različitim digitalnim formama vidjeti sve vezano za Vjetrenicu. Moći će vidjeti virtualni prikaz špilje pa će i oni koji su iz raznih razloga uskraćeni za mogućnost da zavire u Vjetrenicu moći vidjeti sve to u virtualnoj formi'', kazao je Vuletić.
Veliki posao
Dodao je kako Info Centar predstavlja i ostala područja Federacije BiH, kao što su nacionalni parkovi, parkovi prirode te spomenici prirode.
Što se tiče UNESCO-a, Vuletić je istaknuo kako je Federalno ministarstvo okoliša i turizma iniciralo upis Špilje Vjetrenica na listu Svjetske baštine, a trenutno se provodi projekt pisanja nominacijskog dokumenta za uvrštavanje Vjetrenice na službenu UNESCO listu, koja je inače od 2004. godine na Tentativnoj listi UNESCO-a.
Svemu tome, dodaje Vuletić, prethodi i projekt koji se provodi u suradnji s UNEP-om kao i CENER 21 organizacijom koji su napravili strahovito veliki posao i završili Stručno obrazloženje za proglašenje Vjetrenice zaštićenim pejzažom po kategoriji 5 IUCN, a sve to pod pokroviteljstvom Federalnog ministarstva okoliša i turizma.
''Projekt je u visokoj fazi provedbe i očekuje se uspješna realizacija'', ističe Vuletić.
Ulaznice
Upitan za financiranje rada Vjetrenice, Vuletić kaže kako trenutno imaju pet stalno uposlenih djelatnika i dva sezonca, ali da je godišnji iznos od prodanih ulaznica još uvijek manji od potrebnog.
''Sve ove godine Općina Ravno, koja je i osnivač J.P. Vjetrenica, uvijek financijski pomaže rad Vjetrenice, a pomoć pružaju i Vlada Hercegovačko-neretvanske županije i županijska ministarstva'', ističe Vuletić i naglašava kako je jedan od glavnih ciljeva samoodrživost, a krajnji cilj očuvanje špilje i područja zaštite po načelima održivog razvoja.
Također dodaje kako su do sada u radu J.P. Vjetrenica sve nadležne institucije, resorna ministarstva dali svoj maksimum što je "način na koji se treba i može raditi sa zaštićenim područjima".
''Izdvojio bih Federalno ministarstvo okoliša na čelu s ministricom Editom Đapo koji su od samog početka podržavali i pomagali rad Vjetrenica i Fond za zaštitu okoliša Federacije BiH koji je izdvojio značajna sredstva kroz implementaciju projekata koji se odnose na zaštitu okoliša. Vlada HNŽ-a je pružila veliku potporu kao i Županijsko ministarstvo okoliša i turizma, a i druge institucije koje se odnose na zaštitu okoliša'', rekao je Vuletić.
Od nule
Špilja Vjetrenica za posjetitelje je otvorena 1964. te je radila 25 godina, da bi uslijed ratnih aktivnosti bila devastirana i zatvorena dvadeset godina. U bivšoj Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji nije bilo granica, živjelo je oko 23 milijuna stanovnika, ali je broj posjeta bio skroman. Danas su tu i granice i loše prometnice, a J.P. Vjetrenica je od nule krenula prema brendiranju turističke destinacije.
''Od 2009. godine, kada smo imali samo 500 posjetitelja i nikakvu infrastrukturu, uspjeli smo doći do 15.000 posjetitelja i realizacije brojnih projekata poput pristupne ceste, javnog toaleta, besplatnog parkinga, a uvjete za primanje većeg broja turista postigli smo i deminiranjem velikog područja'', kazao je Vuletić.
Što se tiče iskoristivosti špilje, Vuletić kaže kako je to pitanje delikatno jer je broj posjeta ograničen na temelju Studije zaštite i Plana upravljanja te dodaje da bi bilo dobro da broj posjeta ostane u onim okvirima koji ni na koji način ne ugrožavaju bioraznolikost i okoliš.
Manjak promocije ljepota
Kao jedan od velikih nedostataka Vuletić ističe manjak promocije svih prirodnih ljepota zajedno, jer, kaže da promocija pojedinačnih destinacija vlastitim sredstvima nije dovoljna.
''Nedostaje promocije svih područja zajedno i brendiranje Hercegovine koja nije samo Vjetrenica, Mostar, Neum, Hutovo blato, Radimlja, Blidinje i drugi, već jedna predivna regija s bezbroj prirodnih ljepota pa kao takva zaslužuje i vrhunsku promidžbu'', ustvrdio je Vuletić u razgovoru za Fenu.
Inače, Špilja Vjetrenica smještena je na području južno-dinarskog krša, s ulazom na samom rubu Popovog polja, na 260 metara nadmorske visine, 12 kilometara zračne udaljenosti do Jadranskog mora. Karakteriziraju je speleološke posebnosti prostrani hodnici i dvorane, brojne nakupine siga, te bogat hidrografski svijet s brojnim jezerima, nekoliko vodopada, više stalnih potoka i na desetke manjih periodičnih tokova.
Vjetrenicu karakterizira iznimno bogat špiljski svijet, u kojem je zabilježeno gotovo 200 različitih životinjskih vrsta što je čini prvom u svijetu po bioraznolikosti, a čak 37 njih je prvi put pronađeno i opisano upravo na tom mjestu.
