Terminal tekućih tereta Mostar je kapacitetom najveći, tehnički najkompleksniji a financijski najzahtjevniji projekt

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Početkom ovog mjeseca započeli su radovi na potpunoj sanaciji terminala tekućih tereta Blažuj ukupnog kapaciteta 42.300 m³ - potvrdio je Feni Slaven Zeljko, član Uprave Gospodarsko društvo "Operator - Terminali Federacije".

Dodao je kako je rok za izvođenje radova početak prosinca 2023. godine, ali i da se u krugu terminala na Blažuju već izvode radovi na sanaciji Upravne zgrade terminala i rekonstrukciji industrijskog željezničkog kolosijeka kojim je predviđena doprema nafte i naftnih derivata, istaknuvši kako je ukupna vrijednost radova oko 25 milijuna maraka.

Podsjetio je kako je početkom 2020. godine završena prva faza radova sanacije i rekonstrukcije terminala tekućih tereta u Živinicama čime je u rad pušteno 5.900 m³ skladišnih kapaciteta s cjelokupnom pratećom infrastrukturom, dok je u drugoj fazi planirana izgradnja preostalih 40.000 m³ kapaciteta.

- U ovoj godini planiran je početak izvođenja radova na sanaciji 18.300 m³ skladišnih kapaciteta na terminalu tekućih tereta Bihać – kazao je Zeljko, dodavši kako je rok izvođenja radova druga polovica 2023. godine, dok je ukupna vrijednost 13 milijuna maraka.

Terminal u Mostaru najveći, najkompleksniji i najzahtjevniji

- Terminal tekućih tereta Mostar je kapacitetom najveći, tehnički najkompleksniji a financijski najzahtjevniji projekt u ovom investicijskom ciklusu – smatra Zeljko.

Ističe da je projektna dokumentacija spremna, ali da se u ovom trenutku radi na rješavanju imovinsko pravnih odnosa zajedno s gradonačelnikom Mostara Marijom Kordićem.

- Očekujemo skoro rješavanje ovih pitanja kako bismo mogli započeti s postupkom nabavke radova na potpunoj sanaciji terminala kapaciteta 83.627 m³ procijenjene vrijednosti oko 60 milijuna maraka – naveo je on.

Dalje naglašava kako će ukupni kapaciteti Operatora nakon završetka investicijskog ciklusa biti 190.127 m³ skladišnog prostora, što zajedno s rezerviranim kapacitetima na pomorskom terminalu u Pločama, predstavlja dovoljno kapaciteta da bi se odgovorilo međunarodnim obavezama.

Pored činjenice da će ovom rekonstrukcijom biti omogućeno skladištenje potrebnih količina obvezujućih rezervi, kako je to propisano Zakonom o Naftnim derivatima FBiH i Direktivom Vijeća Europske unije, Zeljko smatra kako je sigurnost opskrbe u slučaju prekida lanca opskrbe jedan od ostalih benefita formiranja obvezujućih zaliha.

- Budući da su svi terminali tekućih goriva u vlasništvu Operatora povezani željeznicom s Lukom Ploče i pomorskim terminalom, matematika kaže da bi nabavna cijena nafte i naftnih derivata bila niža ako bi se dopremala željeznicom a onda sa kontinentalnih terminala autocisternama otpremala do krajnjih korisnika – objasnio je.

Osim toga, ističe kako bi došlo i do smanjenja prometnih opterećenja koja nastaju zbog sve većeg broja autocisterni u prometu, ali i minimaliziranja rizika od prometnih nesreća, kao i manjeg onečišćenja okoliša koje nastaje izlijevanjem opasnog, zapaljivog, a za floru i faunu otrovnog tekućeg tereta.

Važno osigurati lanac opskrbe i adekvatnu cijenu

- Budući da Bosna i Hercegovina nema svoju proizvodnju i cjelokupna potrošnja je iz uvoza to nas čini ovisnim o tržištu, a samim time i poremećajima ili geopolitičkim previranjima, kako u pogledu dostupnih količina tako i cijena – kazao je Zeljko.

Mišljenja je da poskupljenja nafte i naftnih derivata imaju negativan učinak na cjelokupnu ekonomiju zbog čega je važno osigurati lanac opskrbe, ali i adekvatnu cijenu derivata.

- U slučaju prijetnje energetskoj sigurnosti Bosne i Hercegovine zbog izvanrednih poremećaja u opskrbi Operator može u skladu sa zakonskim mogućnostima zajedno s Vladom Federacije BiH iskoristiti obvezujuće zalihe kako bi uspostavili lanac opskrbe – dodao je on.

Zeljko ističe kako je nedostatak ovog modela vremenska nepredvidivost krize, a kojoj ovih dana svjedočimo zbog sukoba u Ukrajini koji je izravno utjecao na cijenu niza uvoznih proizvoda, te i na cijenu nafte i naftnih derivata.

- To opet ima neželjeni lančani učinak, što ionako skupe proizvode čini još skupljima – naglasio je.

Zatraženo uvođenje standarda

Inače, Gospodarsko društvo "Operator - Terminali Federacije" d.o.o. Sarajevo osnovano je Odlukom Vlade FBiH s osnovnom namjenom skladištenja nafte i naftnih derivata, dok za cilj ima uspostavu i zanavljanje obvezujućih rezervi naftnih derivata koje se formiraju radi osiguranja opskrbe naftnim derivatima u slučaju prijetnje energetskoj sigurnosti BiH.

Zeljko objašnjava kako je Direktivom Vijeća Europske unije iz 2009. godine, kao i potpisanim Ugovorom o uspostavi Energetske zajednice od 2006. godine, od Bosne i Hercegovine zatraženo uvođenje određenih standarada kada je riječ o energetskom sektoru.

- Što se tiče obaveza propisanih Direktivom Vijeća EU, potrebne količine obvezujućih zaliha na području Federacije BiH prema posljednjim službenim podacima iz naftnog bilanca za 2020. godinu, kreću se oko 240.000 m³ nafte i naftnih derivata. Okončanjem započetog investicijskog ciklusa sanacije i rekonstrukcije kontinentalnih terminala Federacija BiH imat će na raspolaganju 190.127 m³ skladišnog prostora za naftu i naftne derivate – pojasnio je.

Stavljanjem u funkciju vojnih terminala koji su Operatoru dani na korištenje, kao i rezerviranjem skladišnih kapaciteta na pomorskom terminalu u Pločama koji raspolaže sa 81.250 m³ kapaciteta, Zeljko kaže kako će FBiH imati na raspolaganju i više nego dovoljno skladišnih kapaciteta da ispuni obaveze.

Dodatni model financiranja

"Operator - Terminali Federacije" d.o.o. Sarajevo prihod ostvaruje na temelju takse za uspostavu rezervi naftnih derivata, odnosno na svaki prodani litar nafte ili naftnih derivata naplaćuje se taksa u iznosu od 0.01 maraka namijenjena za uspostavu rezervi. Osim toga dio prihoda se osigurava iz osnovne djelatnosti odnosno skladištenja nafte i naftnih derivata.

Zeljko je koncu kazao kako prikupljena sredstva, ali i godišnja dinamika prikupljanja, neće biti dovoljna za potpunu sanaciju i rekonstrukciju skladišta u optimalnom roku kao i  za nabavku potrebnih količina obvezujućih rezervi.

Stoga se sada radi na definiranju dodatnog modela financiranja kako bi se u potpunosti osigurala financijska konstrukcija za sanaciju skladišnih kapaciteta i formiranje obavezujućih zaliha – zaključio je Slaven Zeljko, član Uprave Gospodarskog društva "Operator - Terminali Federacije" d.o.o. Sarajevo.