Majstor filmske strave s uvrnutim smislom za humor

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Engleski filmski redatelj Alfred Hitchcock, majstor filmske strave i jedan od simbola kinematografije 20. stoljeća, umro je 29. travnja 1980. godine.

Bio je majstor filmske montaže, napetosti i ambijenta.  Hitchcock je u svojim trilerima nadišao standarde koji zadovoljavaju publiku, postigavši ujedno popularnost ravnu glumačkim zvijezdama. Postaje kultnim redateljem i svrstava se u red najvećih eksperimentatora filmskog izraza te je proglašen originalnim stilistom kojeg se često citira i imitira. Preciznost kadriranja u njegovim djelima dovedena je do savršenstva. Karakteristike su njegovih filmova sklonost montaži ili pokretima kamere, crni humor, ironija i cinizam, napetost i šok, izmjena komičnih i tragičnih elemenata, te atraktivna, uzbudljiva i napeta fabula kao maska za dublju, misaonu podlogu djela, piše Wikipedia.

Hitchcock je snimio veliki broj filmova koji su i danas gledani: "Čovjek koji je suviše znao", "Rebeka", "Ptice", "Psiho", "39 stepenica", "Tajni agent", "Ozloglašena", "Slučaj Paradin", "Konopac", "Prozor u dvorištu", "Pozovi M. radi ubojstva", "Nevolje s Harijem", "Marni", "Topaz", "Vrtoglavica", "Sjever-sjeverozapad"...

U privatnom životu Hitchcock je bio mnogo strašljivija i mirnija osobnost, ali u oblasti kinematografije važi za rodonačelnika modernih krimića i filmova strave i užasa, piše Srna.

Filmovi "Vrtoglavica", "Psiho", "Ozloglašena", "Rebeka", "Sjever-sjeverozapad"... redovno su u samom vrhu anketa o najboljim filmskim ostvarenjima prošlog stoljeća.

Životopis

Alfred Hitchcock rodio se 13. kolovoza 1899. godine u Londonu, u predgrađu Leytonstone, u obitelji trgovca Wiliama i Emme Jane. Odgajan je u katoličkoj školi, a poznato je kako je djetinjstvo proveo poprilično usamljeno i zatvoreno. Nažalost dok je imao svega 14 godina godina ostaje bez oca nakon čega napušta koledž svetog Ignacija u Stamford Hillu kada odlazi u Školu inženjeringa i navigacije. Nakon diplome radio je kao crtač i dizajner reklama u telefonskoj tvrtci, piše Biografija.net.

Bilo je to vrijeme kada je sve više zanimanja počeo pokazivati za fotografiju, nakon čega je ubrzo počeo raditi u filmskoj industriji. Poznato je kako je njegovo uzdizanje počelo dosta brzo, što i nije čudno obzirom na beskrajni talent koji je imao u sebi i koji je samo čekao da se počne još više razvijati. Tada mu je Michael Balcon iz Gainsborough Picturesa dao 1925. godine priliku da režira svoj prvi film, “Vrt užitka” koji je snimljen u Njemačkoj.

Godine 1926. oženio se sa svojom asistenticom Almom Reville s kojom je imao kćer Patriciu, a koja je napisala scenarije za mnoge njegove filmove. Možemo reći kako se radilo o suradnji iz snova.

Hitchcock je svoje početke rada bilježio u Europi, no nakon brojnih financijskih poteškoća te neslaganja s tadašnjim šefovima studija, polako se počeo okretati filmovima u Hollywoodu gdje je radio s najvećim glumcima, koji se poput njega danas smatraju legendama.

Pred kraj svog života dobio je vitešku titulu od kraljice Elizabethe II., a samo četiri godine kasnije preminuo je zbog zatajenja bubrega u svom domu u Bel-Airu. Umro je 29. travnja 1980. godine u osamedesetoj godini života kao zaista jedan od najvećih u svijetu filma.

Uvrnut smisao za humor

Jedan od najpoznatijih i najcjenjenijih redatelja svijeta i pionir napetoga psihološkog trilera, Hitchcock je, međutim, imao posebno uvrnut smisao za humor i često je zbijao ponekad prilično jezive šale.

- Slab sam na praktične šale i svojedobno sam ih 'odradio' popriličan broj, priznao je davne 1966. francuskom filmskom kritičaru Françoisu Truffautu . Te su šale varirale od onih u osnovi nedužnih, preko nešto ozbiljnijih 'mind gamesa', do pravog sadističkog ponižavanja odabranih 'žrtvi'.

Ponekad je smisao njegovih šala bila puka zabava. Primjerice, nekom bi kolegi u prepunom liftu glasno počeo pričati neku fantastičnu priču. Savršeno bi odabrao trenutak za izlazak iz lifta upravo u trenutku kada je dolazio najzanimljiviji dio priče, uljudno se naklonio ostalim putnicima i izašao, ostavljajući ih da se pitaju što je dalje bilo, pisao je ranije Jutarnji.hr.

Meta su mu često bili ljudi koje je intimno smatrao "lažnjacima" i umišljenim veličinama. Pompozne goste pozivao bi na večere, gdje bi im potom na stolce stavljao jastuke koji ispuštaju čudne zvukove. Ponekad bi hrana bila servirana pogrešnim redoslijedom, počevši od deserta. Jednom je prilikom goste njegove raskošne zabave zapanjila obojana hrana - otkrili su da im je malo teže natjerati se da pojedu plavu juhu, plavu pastrvu, pa čak i plave breskve i sladoled. Hitchcock je pak bio fasciniran spektrom njihovih reakcija.

Teorije o ponašanju

Kad bi neki uštogljeni gost uporno odbijao popiti alkoholno piće, što ga je posebno živciralo, Hitchcock bi ga namjerno 'nalio' i sa zadovoljstvom promatrao posljedice.

Česte su mu mete bili glumci i glumice. Jednoj je zvijezdi poslao 400 dimljenih haringi. Glumcu Sir Geraldu du Maurieru isporučio je konja u garderobu samo da bi vidio kako će ovaj na to reagirati. Kada se jedan snimatelj na sva usta hvalio svojom naprednom novom kuhinjom s električnim uređajima, isporučio mu je na kućnu adresu dvije tone ugljena s naznakom "Platio A. Hitchcock".

Posebno se naslađivao šalama na račun glumica. Kad mu je Elsie Randolph povjerila kako se boji vatre, smislio je prilično razrađeni trik. Prvo je uredio da se zaglave vrata telefonske govornice u kojoj se nalazila, a potom nagovorio jednog tehničara da ju napuni dimom. Poznat je i njegov loš tretman glumice Tippi Hedren za vrijeme snimanja filma "Ptice" (1963.), kada je čudno ponašanje usmjerio i na njezinu šestogodišnju kći i buduću glumicu Melanie Griffith, kojoj je poklonio voštanu figuricu njezine majke u minijaturnom lijesu i odjeći koju je nosila u filmu.

Razne su teorije raspredane u nastojanju da se objasni njegovo ponašanje. Neki tvrde da je šteta počinjena kad ga je u dobi od pet godina otac poslao u policijsku postaju s porukom lokalnom policijskom naredniku, koji ga je zaključao u ćeliju. Nakon desetak minuta pustio ga je i rekao mu "Eto što radimo zločestim dječacima". Hitchcock je kasnije izjavljivao kako nikada nije uspio prevladati strah od ponavljanja takvog poniženja.

Bullying u šalama

Neke su teorije čak otišle tako daleko da špekuliraju pokazuje li redateljeva sklonost šalama duboko potisnutu seksualnu privlačnost prema muškarcima. Svi se slažu da je element bullyinga svakako bio prisutan u njegovim šalama. Asistent snimatelja Alfred Roome osvetio mu se stavljanjem lažne bombe pod auto.

''Nikada niste vidjeli debelog čovjeka da tako brzo izlazi iz auta, kaže. No, postigao je što je htio i slavni redatelj nikada ga više nije gnjavio. Znao je cijeniti kad ste mu se suprotstavili'', kaže Roome.

Kada bi ga u intervjuima ispitivali o njegovim šalama, Hitchcock je postajao prilično defenzivan, tvrdeći kako nikada nije mislio ništa loše, niti je želio ikome nauditi. Njegova supruga Alma, s kojom je imao dugotrajan brak proveden većim dijelom u celibatu, priznala je da su je njegove šale učinile "opreznom". Naravno, možda je samo bio čudak.

Britanski filmski institut u ovoj godini posebnim programom obilježava 90. obljetnicu Hitchcockova prvog filma, retrospektivom "The Genius of Hitchcock" u kojoj predstavlja njegova 52 najvažnija filmskih ostvarenja, od prvih nijemih filmova, do najslavnijeg "Psiha".