Od utorka na BHT „Bosna u franjevačkim ljetopisima“

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Bosna - vječito na vjetrometini i u raskoraku, nerijetko zarobljena u oklopu prošlog, krhka paučina protkana zbunjujućom snagom. Pod ruku s posestrimom Hercegovinom, uvijek spremna stresti stvarnost s ramena i zaroniti u zahrđali mit, toliki da jedva stane u maštu. I njeni kroničari fratri, anđeli i meleki u habitima satkanim od vlastitih sjena, što kroz stoljeća pretovarena poviješću čežnjivo žude za svjetlom.

Gornje rečenice uvod su u dugo pripremani tv-serijal Dokumentarno-suvremenog programa BHT pod naslovom „Bosna u franjevačkim ljetopisima“.

- Serijal obuhvaća razdoblje od srednjovjekovlja, negdje od početka 13. stoljeća i Bilinopoljske abjuracije, pa do raspada Jugoslavije, kaže Milo Jukić, scenarist i redatelj serijala.

- Snimanja smo obavili u brojnim mjestima Bosne i Hercegovine, od onih većih i samim time nezaobilaznih, do onih malih, ali bitnih, kao što su, primjerice, Bobovac ili Milodraž. Naravno da je korišteno i mnogo materijala iz bogatog arhiva bivše Televizije Sarajevo, kao i mnogo snimaka koje sam napravio radeći putopise za portal „Bljesak“.

Serijal se sastoji od 12 epizoda po 25 minuta, a prva će, „Bosna u stoljećima pred dolazak Osmanlija“, na BHT biti prikazana u utorak, 12. siječnja u 20:30 sati. 

- Radi se o vrlo zahtjevnom projektu koji je mogao i trebao startati i prije, ali je korona i tu uzela svoj danak, budući da su neko vrijeme, zbog svima poznatih mjera, snimanja bila stopirana – kaže Jukić.

– Trudio sam se napraviti sve bez puno „filozofiranja“, i to tako što sam iznošenje stavova o svim bitnim temama prepustio stručnjacima, pa u serijalu govore dr. Fahd Kasumović, dr. Dijana Pinjuh, dr. Edin Radušić, dr. Dženan Dautović, dr. Ivica Glibušić, dr. Enes Pelidija, dr. Ivo Miro Jović, mr. fra Anđelko Barun, Nudžejma Čeho, Marjan Drmač, dr. Amila Kasumović, Vuk Bačanović, dr. Aladin Husić, dr. Kemal Bašić,  dr. Enes Omerović, fra Janko Ljubos, dr. Dženita Sarač-Rujanac i drugi.

Franjevački ljetopisi, barem oni najvažniji, u javnosti su odavno prisutni, ali su za mnoge i dalje nepoznanica, a kod onih koji se njima služe kao gotovo jedinom pisanom građom iz određenih razdoblja česta su tema intrigantnih i nikad dovršenih rasprava.

Jedan ovakav serijal svakako bi trebao doprinijeti da neki mitovi iz povijesti naše države zauvijek budu dekonstruirani, a neki upitnici izbrisani za sva vremena.