Charlton Heston
Prije 100 godina rođen je glumac kojeg se pamti po ulozi Bena Hura
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Na današnji dan prije jednog stoljeća, 4. listopada 1923. rođen je američki filmski, kazališni i televizijski glumac Charlton Heston.
Rodio se kao John Charles Carter u mjestu Evanston, država Illinois, a ostao će upamćen ulogom u povijesnom spektaklu "Ben-Hur", za što je nagrađen Oscarom za glavnu ulogu.
Roditelji su mu se razveli kada je imao 10 godina. Prezime Heston je dobio od očuha, Chestera Hestona. U srednjoj školi bio je aktivan u dramskoj grupi, pa je dobio stipendiju za sveučilište Northwestern.
Prvu popularnost stekao je zahvaljujući televizijskim ulogama klasičnih junaka u CBS-ovom programu Studio One, a debi u Hollywoodu ostvario je u filmu Dark City (1950). U filmu Deset zapovijedi (The Ten Commandments, 1956) glumeći Mojsija, ostvario je prvu od brojnih uloga velikih povijesnih junaka.
Prvu je filmsku ulogu imao 1941., a sljedeću 1950. godine. U međuvremenu je bio u američkoj vojsci, oženio se Lydiom Clarke, s kojom je ostao do kraja života, a do kraja 1940-ih je nastupao u kazalištu.
U filmskoj karijeri, koja je trajala preko 50 godina, najznačajnije su mu uloge u filmovima Deset zapovijedi, Ben-Hur, Planet majmuna i Soylent Green. Ukupno je ostvario 126 filmskih i televizijskih uloga.
Od sredine šezdesetih godina prošloga stoljeća žanr povijesnih spektakala počeo je jenjavati te je glumio u westernima, ratnim dramama i znanstvenofantastičnim filmovima.
Tijekom sedamdesetih okušao se u filmovima katastrofe, a kasnih osamdesetih i devedesetih vraća se glumi u televizijskim filmovima i serijama.
Odradio je šest mandata kao predsjednik glumačkog ceha (Screen Actors Guild) u razdoblju od 1966. do 1971.
Bio je protivnik makartizma i rasne segregacije, kao i veliki aktivist za ljudska prava te je sudjelovao u Maršu na Washington 1963. godine. Vodio je i 45. dodjelu Oscara, 1973. godine.
Heston je bio zagovornik upotrebe oružja, te predsjednik "National Rifle Associationa" (NRA), udruge koja se zalaže za korištenje oružja u kućanstvima u svrhu samoobrane.
Ta je njegova uloga više puta bila ismijavana, primjerice u dokumentarnom filmu Ludi za oružjem, gdje je autor filma Michael Moore posjetio Hestona u njegovom domu i kritizirao njega i njegovu udrugu.
Heston je ustao i napustio intervju, a scenu je Moore uključio u film. Heston se često pozivao na sporni Drugi amandman Ustava SAD-a, koji omogućava nošenje vatrenog oružja.
Predsjednik George W. Bush dodijelio mu je Predsjedničku medalju slobode, najviše američko civilno odličje.
U mirovinu je otišao 2003. godine, nakon što je javno objavio da mu je dijagnosticirana Alzheimerova bolest. Posljednje godine života proveo je prikovan za krevet.
Umro je u svom domu na Beverly Hillsu, 5. travnja 2008. godine.