Izložba "Šta smo započele, vi završite"
80 godina od osnutka AFŽ-a: Prava smo stekle puškom i teškom mukom
Tekst članka se nastavlja ispod banera
„Šta smo započele, vi završite…AFŽ 1942“, velika i važna izložba o Antifašističkom frontu žena Jugoslavije, otvorena koncem 2022. godine u Bosanskom Petrovcu u povodu osamdesete godišnjice osnivanja AFŽ-a, u bh. javnosti prošla manje – više nezapaženo.
Razloga je bezbroj: dnevna politika, svjetsko nogometno prvenstvo, formiranje vlasti u BiH, snijeg na planinama. Sve je bilo važnije i zanimljivije. Žene, njihova povijest i borba, nisu važne.
"Šta smo započele, vi završite AFŽ 1942"
Centar za kulturu i umjetnost Crvena producirao je izložbu „Šta smo započele, vi završite…AFŽ 1942“ u Bosanskom Petrovcu i poklonio je tamošnjem Centru za kulturu, pa se time vratio historijski dug.
Upravo je u Bosanskom Petrovcu, osnovan Antifašistički front žena Jugoslavije, 6. 12. 1942. godine u jeku žestokog rata kada je nova država tek trebala nastati.
AFŽ osnovan u Bosanskom Petrovcu u jeku Drugog svjetskog rata, organizacija brojala oko 2 milijuna članica
U Bosanski Petrovac tada je došlo 166 žena da bi na djeliću slobodnog teritorija osnovalo AFŽ. U front su se ujedinile žene kako bi izgradile novi svijet i novo društvo, i to na temeljima zajedničke borbe protiv nacističkih i fašističkih okupatora, a kasnije će to prerasti u važnu društvu snagu bez čijeg bi rada i država i društvo teško bili stečeni. U jednom trenutku organizacija je brojala oko 2 milijuna članica.
Sve ono što su žene tada osvojile i ostvarile, nije poklonjeno nego izboreno, i to, ne samo teškim i napornim radom, nego puškom u ruci.
Prava žena danas bi bila sasvim drugačija da nije bilo AFŽ-a
Iako je AFŽ prestao s radom 1953. godine jer im se zamjeralo „previše bavljenja politikom“ pa su nastale republičke ženske organizacije, bez njihovog bi djelovanja povijest žena i prava danas u zemljama bivše Jugoslavije bila sasvim drugačija.
Andrea Dugandžić iz Crvena ističe da postavka izložbe uključuje posebno odabrani materijal iz građe koje su skupile u zadnjih desetak godina radeći na istraživačkom-programu „Što je nama naša borba dala“, odnosno „AFŽ Arhiv“.
“Izložbu je koncipirao i producirao tim Crvene, uz podršku uposlenika i uposlenica Centra za kulturu Bosanski Petrovac. Koncept se sam nametnuo, izložbu smo dobile priliku postaviti na mjestu gdje je 6 i 7. decembra 1942.godine formalno uspostavljen Antifašistički front žena Jugoslavije“, izjavila je Andrea Dugandžić za Bljesak.info.
Vraćanje historijskog duga: Izložba na istom mjestu gdje je osnovan AFŽ
Na izložbi su, dodaje, predstavljeni materijali vezani uz Prvo zasjedanje AFŽ-a Jugoslavije koje se prije 80 godina dogodilo upravo na mjestu današnjeg „Centra za kulturu i obrazovanje“ u Bosanskom Petrovcu.
“Predstavljeni su i dokumenti iz Općih spisa AFŽ Bosne i Hercegovine (1945-1951), posebno vezani za Bosanski Petrovac, fotografije koje prikazuju neke događaje iz života organizacije AFŽ-a. Izložene su i naslovnice časopisa koji su u to vrijeme bili glasila AFŽ-a i vrlo su dobra ilustracija ideološkog tj. oblikovno vizualnog jezika koji je tada korišten“, izjavila je Dugandžić.
Vez ili kako žene mogu svijet držati na okupu
Možda je, kaže, najvažniji – vez – izrađen posebno za ovu priliku na kojem je radilo dvadeset žena u Berlinu i Sarajevu, pod naslovom „AFŽ, nezavršen rad“.
"Vezena poruka iz prošlosti pokušava tkanjem povezati vrijeme danas i davno izgubljenu prošlost. Vez tako postaje izraz nade, koju je AFŽ materijalizirao, da žene skupa mogu skrpiti svijet i držati ga na okupu. Činjenica da je on nezavršen simbolički podcrtava da pitanja koja je AFŽ onda otvorio još uvijek ne mogu biti smatrana zatvorenim“, ističe Dugandžić.
Snaga bez koje ne bi bilo moguće stvoriti novu državu i društvo
Ujedinjeni AFŽ bio je, smatra, velika snaga bez čijeg rada nije bilo moguće stvoriti novo društvo i organizirati ga, kao ni pobijediti fašizam.
“Samo postojanje ovakve organizacije ilustracija je urgentnosti ženskog iskustva i uloge u društvu. Bez rada AFŽ- a mnoge od naših nana i baka bi ostale zatvorene u kućama, neuke i nemoćne da budu išta više od robova i mašina za rađanje. Daleko smo dogurale, pa neka naša dužnost bude da se prema ovom nasljeđu odnosimo s poštovanjem i s odgovornošću“, ističe.
"Stvarna prijetnja - oduzimanje ženskih prava"
Mnoga prava koja danas uživamo dala nam je borba afežeovkih i njihovih prethodnica, dodaje, a prijetnja da će ih se oduzeti, iako su stečena puškom i mukom je stvarna.
“Živimo u postpandemijskoj svijetu, inflacija je stvarnost, rat je stvarnost, klimatska kriza je stvarnost. To su okolnosti koje nas čine još ranjivijim i našu poziciju dodatno ugrožavaju. Svakako su to pitanja zaštite od nasilja, u kući, na poslu, na ulici, pitanja seksualnog i reproduktivnog zdravlja, pristupa resursima, zaštite na poslu, i nažalost mnoga druga“, dodaj Dugandžić.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Vjerske zajednice u BiH zadiru u ženska prava
Važno je osvijestiti i kod mladih djevojaka i djevojčica, žena svih uzrasta, da prava koja imamo nisu poklonjena nego izborena, kao i da vjerske zajednice u BiH rade na tome da nam ih sustavno otimaju i oduzimaju.
“Teško bi danas mogle zamisliti život u kojem nam nije dozvoljeno obrazovati se, raditi, imati pravo na različite izbore, u kojem nemamo pravo na političko učešće, već smo zaista samo mašine za rađanje. Vjerske zajednice se nažalost teško ili nikako ne reformiraju, a zadiranje u ženska prava i ogroman utjecaj koji imaju na nepovoljan položaj žene u društvu i porodici je konstanta , kao što je i feministička borba protiv ovih struja konstanta“, dodaje.
"Biti žena, bilo gdje na svijetu, znači svakodnevno se braniti"
Iako nažalost ne manjka podataka o potplaćenosti žena, fizičkom, seksualnom i drugim vrstama nasilja, kao i ugrožavanju reproduktivnih i radnih prava, manjka odgovornosti, smatra, čitavog niza institucija koje bi se ovim problemima trebale baviti.
“I jedna žena ubijena, eksploatirana, potplaćena, je previše.
Napad na fizički integritet i dostojanstvo žena je globalna pojava. Biti žena bilo gdje znači svakodnevno se braniti", zaključuje Andrea Dugandžić iz Crvene u razgovoru za Bljesak.info.
Vlada Kantona Sarajevo osigurala besplatne uloške u srednjim školama. Hoće li isto učiniti i Vlada HNŽ-a?
"Menstrualno siromaštvo nije problem samo siromašnih zemalja. Pristup menstrualnim higijenskim proizvodima je za mnoge žene širom svijeta otežan. Problem je itekako rješiv i neke od zemalja su već krenule ukidati poreze na ove proizvode ili čak djeliti ih besplatno. Prošle je godine odlukom kantonalne Vlade u Sarajevu krenula praksa dijeljenja besplatnih higijenskih uložaka po srednjim školama u kantonu Sarajevo. To je jedan od načina da se radi na smanjenju menstrualnog siromaštva i uklanjanju menstrualne stigme općenito." - Andrea Dugandžić za Bljesak.info
''Dani za život - 40 dana za život" u organizaciji udruge "Mlado Sunce" čiji su članovi molili protiv abortusa ispred SKB Mostar
O Iranu i moliteljima za čednost žena:
"Zastrašujuće je i skandalozno da BiH primi iranskog ministra vanjskih poslova do svi osuđuju nasilje koje se tamo dešava, a dočekujući ga podržavamo teror koji ta vlast provodi u Iranu.
klečavci i molitelji za čednost žena i duhovni autoritet skupina su ultrakonzervativaca čija je 'borba'' za obraćenje društva, posebno žena, u jednu ruku jadna, u drugu, zastrašujuća. Zastrašujuće je što se javni prostor zauzima za promoviranje vrlo patrijarhalnih vrijednosti i ideja. Riječ je o govoru mržnje i ovakva okupljanja treba odmah zabraniti." - Andrea Dugandžić za Bljesak.info
