Sidran u Mostaru: Ovaj grad je najizrazitiji primjer poganštine

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U dvorani mostarskog Centra za kulturu održana je večer s akademikom, esejistom, scenaristom, pjesnikom – piscem najljepših i najinsprativnijih stihova te duboko promišljenih tekstova - Abdulahom Sidranom.

Abdulah Sidran je bosanskohercegovački pjesnik, prozaik i filmski scenarist. Njegova djela su prevedena na nekoliko svjetskih jezika. Kao filmski autor dobitnik je brojnih nagrada i priznanja.

Poetsko-književni program pod nazivom 'Književna večer sa akademikom Abdulahom Sidranom' održan je u sklopu manifestacije 'Mostarsko ljeto', a u organizaciji Narodne biblioteke Mostar.

Sidran je kazao da mu je drago što je ponovno u Mostaru, ali ujedno i žao kada vidi s kakvim poteškoćama i problemima se suočava Grad i njegovi stanovnici. "Kultura može bar nakratko te teške dane učiniti lakšim", kaže Sidran.

"Dok god nismo u stanju da na svojoj strani, u našem vodstvu, prepoznamo slaboće, loše načine, pogreške, uzalud nam je kriviti našeg protivnika - dušmanina. On svoj cilj ima, on svoj cilj ne krije, on svoje sprovodi kako je kazao početkom devedesetih. Nade ima onda kad prepoznamo koje su kapitalne pogreške u našem vlastitom djelovanju", izjavio je Sidran.

"Nade ima u onom trenu kada prepoznamo koje su to greške koje sami činimo. I zapitati se zašto ih ponavljamo?! Naša je dužnost boriti se da sačuvamo snagu humora, snagu veselosti, prkosa, čak i u jako teškim situacijama", kazao je Abdulah Sidran.

Sidran smatra kako današnje političke stranke ne mogu ponuditi nešto novo i potrebno, kako je i opozicija dio sistema te kako možda među antifašistima treba tražiti neku novu snagu. "Sva koaliranja su trgovačka, prevrtanerska, kratkoročna. Možda se iz UABNOR-a nekom pametnom politikom napravi neka vrsta zajedničkog rada", pojasnio je.

Kaže kako se više ne može upotrebljavati pojam - zajedništva. "Mostar je najizrazitiji primjer poganštine, ideologije koja počiva na krvi i tlu. Ako sam ja na svijet došao da budem Bošnjak, Hrvat ili Srbin bolje da nisam ni došao na svijet. Valjda to nije ljudsko poslanje", kazao je Sidran.

Napomenuo je kako čovjek ima 'tko zna koliko' identiteta, a nacionalni je samo jedan od njih, a kad su ga mračni umovi isturili kao dominantan, tada je sve krenulo ka životinjstvu.

Domaćin druženja bio je direktor Narodne biblioteke Mostar Rasim Prguda, moderator večeri profesorica Selma Aškraba, dok je u glazbenom dijelu programa nastupio Mustafa Šantić, istaknuti glazbenik i direktor Muzičke škole u Mostaru.