Ako BiH ne uspije kao zemlja različitosti i interkulturalnog prožimanja,teško da može uspjeti i EU

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U sklopu Napretkovih uskrsnih dana u Vrhbosanskom bogoslovnom sjemeništu i na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Sarajevu HKD Napredak i Pokret kršćanskih radnika iz Rima organizirali su u subotu međunarodnu konferenciju po nazivom Promocija dijaloga za održavanje mira: Uloga vjerskih zajednica i radničkih pokreta. Konferencija je upriličena prigodom obljetnice posjete Sarajevu pape Ivana Pavla II. 12. I 13. travnja 1997.

Sudionici ove vrlo zanimljive konferencije bili su istaknuti gosti: reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović, predsjednik Židovske zajednice BiH Jakob Finci, generalni tajnik Biskupske konferencije BiH mons. Ivo Tomašević, iguman manastira Žitomislići Danilo Pavlović, ravnatelj Nacionalnog ureda za socijalne i radničke probleme Talijanske biskupske konferencije mons. Fabian Longoni i predsjednik Pokreta kršćanskih radnika (MCL) Carlo Costalli.

Otvarajući konferenciju, predsjednik HKD Napredak i prof. dr. Franjo Topić prisjetio se posjete pape Ivana Pavla II. Sarajevu i Bosni i Hercegovini prije točno 21 godinu te naglasio činjenicu kako je  on bio jedan od velikih promotora ekumenizma i dijaloga. Papa je, podsjetio je dr. Topić, čak 263 puta govorio o Bosni i Hercegovini tijekom svoga pontifikata. To je rijetkost i svojevrsni presedan, jer niti o jednoj zemlji papa nije toliko puta govorio. Bosna i Hercegovina je paradigmatski važna za Europu, ona je locus theologicus, povlašteno mjesto za dijalog i ekumenizam, smatra Topić. Ako BiH ne uspije kao zemlja različitosti i interkulturalnog prožimanja, teško da može uspjeti i sama Europska unija.

Carlo Costalli u svoj je izlaganju istaknuo kako Pokret kršćanskih radnika dugi niz godina surađuje u BiH i zemljama Balkana s Napretkom s ciljem dijaloga, mira i europskih integracija. Prema njegovim riječima, ono što radi Napredak u BiH prepoznato je i u inozemstvu. U Napretku smo našli idealnog partnera za razvijanje prvenstveno socijalnog dijaloga na jugo-istoku Europe.

"Mi se vraćamo u Sarajevo, već smo mnogo puta bili ovdje kako bismo nastavili svoj rad na Balkanu, posao koji traje već više godina, a koji promiče dijalog i europske integracije. To su dvije povezane stvarnosti s ciljem razvoja mira na Balkanu'', rekao je Costalli istaknuvši kako kulturni, društveni i međuvjerski dijalog trebaju biti temelj svake aktivnosti u tom smjeru.

Reisu-l-ulema Kavazović podijelio je svoja razmišljanja o dijalogu i radničkim pravima s gledišta islama. Podsjetio je kako je zadaća vjerskih zajednica poučavati temeljnim vrijednostima i pravima, poput prava na život, rad, imovinu i ljudsko dostojanstvo, piše Večernji list.

''Kada se pozivamo na prava, mi se pozivamo na prirodna prava čovjeka koja su neotuđiva i neodvojiva od njegove ličnosti. Iako nemamo "vlasti niti moći" nad onima koji su se obavezali da će prava garantirati drugima, mi ipak moramo biti dosljedni našeg vjerskog nauka i uvijek biti na strani obespravljenih, i onih kojima je pomoć potrebna. Dijalog među ljudima nema alternativu, često to ponavljamo. Ali, to nije samo fraza kojom popunjavamo naš govor i činimo ga efektnijim. Dijalog o vrijednostima i pravima u društvu neophodno je voditi na svim razinama, a dijalog između poslodavca i radnika o pravima i radnoj etici od iznimne je važnosti, kako za pojedinca tako i za društvo u cjelini'', kazao je reisu-l-ulema Kavazović.

Glede stanja radničkih prava, Kavazović je istaknuo da je prisutan stav da rade samo oni koji "se snađu" te da je, s tim u vezi, potrebno govoriti o svetosti poštenog rada i privređivanja.

''Koliko god nam se činilo da se radi o površnim trendovima, korijeni ovog problema su zapravo daleko dublji i ozbiljniji. Oni govore o zabrinjavajućem trendu obezvrjeđivanja rada. U društvu kojem su radnici obespravljeni i u kojem im se ne garantira njihova prava na pravičnu naknadu i odmor, ljudsko dostojanstvo i rad su podcijenjeni'', izjavio je reis Kavazović.

Klasična teološka djela, podsjetio je, su na osnovi izvora islama utemeljenih na Kur’anu kao Božjoj objavi i sunnetu kao praksi Poslanika (a.s.) o radu govorili kao o "ibadetu" ili bogo ugodnom djelu, odnosno djelu koje je ravno vjerskom obredu.

''Međutim, dostojanstvo radu se ne može vratiti bez njegovog dostojnog vrednovanja. U društvu u kome se etička načela ne poštuju, koja ne postanu i zakonom propisana obaveza, već ostanu u domenu teorijskih rasprava, društvo propada i stagnira. Na svima nama koji se bavimo pitanjima duha vjere, kulture, morala i etike je da na to ukazujemo, a na ljudima iz politike je da to pretoče u zakone koje će vlast primjenjivati i poštivati'', naglasio je reisu-l-ulema Kavazović.

Jakob Finci je u svojem izlaganju stavio naglasak na dijalog u BiH osvrnuvši se na povijesne i sadašnje prilike, a u tom smislu osobito na međureligijsku suradnju koju ni posljednji rat nije prekinuo.

''Dijalog u ovim krajevima postoji već nekoliko stotina godina otkako ovdje žive ljudi različitih vjerskih opredjeljenja. Naravno, on je sada i formaliziran u određenim okvirima. Moja današnja tema je uloga Međureligijskog vijeća BiH u međureligijskom dijalogu i dijalogu općenito, aktivnostima MRV-a i onomu što se pokušava uraditi da svim građanima BiH bude bolje", kazao nam je Finci dodavši kako treba osigurati ravnopravnost svih građana na teritoriju BiH i osjećaj da žive da žive u sigurnom okružju u kojem ih nitko neće ugroziti zato što se na različit način mole istom Bogu. Također, dodao je, treba osigurati bolji i sretniji život, kako se iz ove zemlje ne bi samo odlazilo, nego da se u nju i vraćaju oni koji su otišli kad su morali. "To su temelji na kojima radi MRV. Osim toga, puno pokušavamo učiniti na području edukacije mladih, povezivanju žena vjernica i rada s budućim vjerskim službenicima organizirajući susrete studenata bogoslovnih fakulteta u našoj zemlji", naveo je predsjednik Židovske zajednice BiH koji je u izlaganju spomenuo kako je MRV u BiH prvo međureligijsko vijeće te vrste u svijetu.

Iguman Danilo Pavlović je kazao kako je veoma značajno govoriti o miru ne samo u BiH, ne samo iz perspektive mira u smislu stabilizacije odnosa, nego istinskog, dubokog mira koji Krist daje i obećava u Ivanovu Evanđelju gdje kaže: "Mir svoj ostavljam, mir vam svoj dajem."

''To me potaknulo da razmišljam o miru, a onda također i o dijalogu koji je najbolji način promoviranja mira. Moj je naglasak na tomu da je posao promoviranja mira uvijek posao koji zahtjeva veliku žrtvu. Ljudi koji se time bave nisu najčešće dobro prihvaćeni ni dobro razumijevani niti u društvu, niti od onih koji bi ih trebali razumjeti. Oni zaista moraju podnijeti napor i žrtvu te biti ustrajni u svojem poslanju", rekao nam je iguman Pavlović koji je u svojem obraćanju osobito ukazao na primjer Isusa u kojem treba tražiti snagu za postizanje mira navevši i da o miru treba govoriti i za njega moliti dok ga je Crkva dužna  nositi i propovijedati.

"Crkva mora voditi dijalog sa svijetom tako da bude svjedok Kristova mira. I najprije to nije uzaludan posao jer tješiti slabe, zavijat rane, hraniti gladne, suosjećati s prognanima, davati nadu beznadežnima'', jedan je od prvotnih zadataka koji svaki član crkvene zajednice mora činiti-istaknuo je iguman Danilo.

Mons. Ivo Tomašević govorio je o ulozi Katoličke crkve u dijalogu.

''Katolička crkva kao dio univerzalne Crkve, između ostaloga, pozvana je promicati dijalog s drugima i drugačijima. imajući u vidu različitosti koje postoje u BiH, taj dijalog ima posebnu važnost'', poručio je mons. Tomašević.

Osvrnuo se i na brojne izjave, dijaloške susrete, razne inicijative i aktivnosti koje je pokrenula BK BiH, osnutak i djelovanje MRV-a te konkretne inicijative crkvenih institucija, franjevaca i drugih redovničkih zajednica. Istaknuo je i brojne značajne socijalne projekte Caritasa, Katoličkih školskih centara, Nadbiskupijskog centra za pastoral mladih Ivan Pavao II... Podsjetio je i na suradnju Katoličkog bogoslovnog fakulteta, Fakulteta islamskih nauka i Pravoslavni bogoslovni fakultet u Foči, koji su pokrenuli mirovni master studij.

"To su konkretne inicijative na planu dijaloga koje poduzima Katolička Crkva zajedno s Islamskom zajednicom, SPCom i židovskom zajednicom. To je dijalog koji je tako nužan i potreban da bi se izgradilo društvo u kojem će se ljudi dobro osjećati, jedni druge poznavati, poštivati te zajedno živjeti-poručio je mons. Tomašević.

Mons. Fabiano Longoni se u prvom dijelu izlaganja fokusirao na prijedlog koji predsjednik Talijanske biskupske konferencije kardinal Bassetti želi provesti u svim Mediteranskim zemljama  . "BiH ima jedan mali dio na Mediteranu, ali smatramo da je on vrlo važan jer pokazuje da se ona nalazi u tom mediteranskom krugu koji je predmet od interesa Talijanske biskupske konferencije. Naša je intencija od Mediterana napraviti jedno križište različitih kultura i nacija, sve s ciljem izgradnje mira i razvoja. Vjerujemo da BiH, posebno zbog svojeg nedavnog iskustva vezanog za rat, treba biti primjer kako rješavati postojeće društvene probleme svim državama svijeta. Talijanska biskupska konferencija će baš zbog ovoga organizirati jednu konferenciju, najvjerojatnije u Rimu, na koju će biti pozvani svi predstavnici vjerskih zajednica i različitih kulturnih društava iz ovog dijela svijeta", najavio je mons. Longoni čiji je drugi dio predavanja bio vezan za rad kao mjesto susreta između osobe, kulture i vjere.

I ova konferencija je pokazala potrebu dijaloga i susretanja jer se tako ljudi bolje upoznavanju i zbližavaju, a pokazala je kako se mogu povezati ljudi različitih vjera i nacija. Predstavnici Kršćanskog radničkog pokreta (MCL) i HKD Napredak izrazili su zadovoljstvo predavanjima referenata i cijelom atmosferom koja je bila na konferenciji kao i druženjem na Trebeviću u Napretkovom centru za dijalog.

Konferenciju je upotpunila i promocija knjige prof. dr. Franje Topića „Vjera i kultura“ koja je bila predstavljena večer prije, a koja dobrim dijelom govori o ekumenizmu i dijalogu. Također, tijekom konferencije, više je puta istaknuto da bi se ova predavanja trebala i tiskati.