'Andrićev institut' godinama ne knjiži 1,7 milijuna KM od Vlade Srbije

Tekst članka se nastavlja ispod banera

"Andrićev institut“ u Višegradu nije ni prošle godine evidentirao novčana sredstva i osnivački ulog u iznosu od 1.749.061 KM (100.000.000 dinara), koja su Ministarstvu znanosti i tehnologije Republike Srpske još 2012. godine doznačena od Vlade Republike Srbije za izgradnju zgrade i osnivanje Andrićevog instituta, niti je objekt u pripremi u navedenoj vrijednosti.

Na ovo su upozorili revizori, nakon kontrole rada Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Srpske u 2014., pri čemu je za taj resor entitetske vlade dano mišljenje s rezervom na financijske izvještaje. Glavna služba za reviziju javnog sektora Republike Srpske je još ranije dala preporuku koja se odnosila na ispravan računovodstveni tretman primljenih novčanih sredstava od Vlade Republike Srbije, ali ona još nije provedena.

Utvrđeno je i da je "Andrićev institut“ sredstva od 297.340 KM uplaćena tijekom prošle godine, a koja se odnose na dobivanje dozvola i suglasnosti za objekt zgrade u Andrićevom institutu, iskazao u okviru nefinancijske imovina u stalnim sredstvima u pripremi.

Ta javna ustanova, koja je u nadležnosti Ministarstva znanosti i tehnologije, nije još upisana ni u zemljišne knjige. Međutim, sve to nije bila prepreka da "Andrićev institut“ i lani daje novčane pozajmice "Andrićgradu“ u Višegradu, čiji je većinski vlasnik redatelj Emir Kusturica.

Revizori su ukazali da je lani "Andrićev institut“ dao zajam od 25.000 KM "Andrićgradu“, bez kamate, kako se navodi u revizorskom izvještaju, u cilju očuvanja likvidnosti poduzeća. Zajam je vraćen tijekom godine. Međutim, odobravanje pozajmice od javne ustanove predstavlja nenamjensku upotrebu javnih sredstava i nije u skladu sa Zakonom o proračunskom sustavu i Zakonom o izvršenju proračuna RS.

Revizori su preporučili direktoru "Andrićevog instituta“ da osigura trošenje proračunskih sredstava u skladu sa namjenama koje su odobrene proračunom za tekuću godinu. Revizori su skrenuli pažnju i na činjenicu da su na dan, 28. veljače 2015. godine, ukupne neizmirene obaveze iskazane u iznosu od 2.679.142 KM od čega se na Ministarstvo znanosti i tehnologije odnosi 2.520.400 KM, a na Akademiju znanosti i umjetnosti RS 158.742 KM.

Prema odredbama Zakona o proračunskom sustavu Republike Srpske, iznos neizmirenih obaveza nije mogao biti odobren kao izvršenje proračuna za 2014. godinu. Osim naknada, Akademija je lani za 24 svoja člana uplatila i "akademske nagrade, kao vid društvenog priznanja“.

Akademske nagrade su u visini jedne i po prosječne plaće u Republici Srpskoj, dok je za dopisne članove definirana akademska nagrada u visini jedne prosječne plaće. Pravilnikom o naknadama i drugim osobnim primanjima u Akademiji znanosti i umjetnosti RS-a, definirano je pravo na prijevoz i smještaj s punim pansionom, za akademike i stručne suradnike prilikom obavljanja redovnih
aktivnosti u Akademiji, kao i izdavanje putnih naloga iako nisu zaposleni u Akademiji.

U Akademiji još nisu završili rad na "Enciklopedije RS“, iako su za te potrebe od 2007. do 2014. ukupno dobili gotovo milijun KM i to iz: Proračuna RS (944.950 KM), Ministarstva znanosti i tehnologije (30.000 KM u 2008.), Proračuna Grada Banja Luka 15.000 KM (plaćena faktura tiskanja u 2012.) i prihoda od ostvarenih kamata 1.865 KM.