U Ravnom presretni
Baković: Uvrštenje Vjetrenice na Popis svjetske baštine UNESCO-a je velika čast
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Bosni i Hercegovini i špilji Vjetrenici iskazana je velika čast u petak kada je na godišnjem zasjedanju UNESCO-vog odbora za svjetsku baštinu u indijskom New Delhiju ovaj biser bh. turizma uvršten na Popis svjetske baštine.
U razgovoru za Fenu ravnatelj Javne ustanove "Vjetrenica" Davor Baković izjavio kako su neizmjerno sretni i ponosni na ovo veliko priznanje, na kojemu se radilo dugi niz godina.
Pročitajte još
''Zaista smo sretni i ponosni što je UNESCO prepoznao vrijednosti koje zaštićeno područje Vjetrenica ima. Sretni smo što je prepoznat i značaj bioraznolikosti koju Vjetrenica posjeduje, gotovo 230 vrsta organizama u cjelini i to je jedna univerzalna vrijednost. Ovaj čin nas dodatno potiče kako bismo nastavili graditi budućnost u pogledu održivog razvoja, edukacije, razvijanju svijesti javnosti i općenito kulturno-povijesne te prirodne baštine'', naglasio je Baković.
Otkrio je i što današnji čin znači za Vjetrenicu.
''Mi ćemo i dalje raditi u skladu s prihvatnim kapacitetom okoliša, u skladu s održivim razvojem i svim normama, propisima i standardima koje UNESCO ima, od edukativnih, kulturoloških, ali i po svim drugim mogućim kriterijima i kategorijama'', poručio je ravnatelj JU "Vjetrenica".
Sami proces nominacije i evaluacije bio je dug, a Baković se zahvalio svima koji su pripomogli da se Vjetrenica danas uvrsti na ovaj najznačajniji svjetski popis.
''Mi se apsolutno moramo zahvaliti svima, to je bio veoma dugotrajan proces, od pripreme svih aktivnosti do današnje pozitivne odluke. Hvala svima od lokalne zajednice, tj. Općine Ravno, preko Hercegovačko-neretvanske županije, Federacije BiH do same države, hvala i svim relevantnim ministarstvima, dionicima i institucijama koji su pripomogli da nam se ukaže ovakva čast'', zaključio je Baković.
Vjetrenica je najveća i najpoznatija špilja u Bosni i Hercegovini, zaštićeni spomenik prirode od 1950. godine. Ime je dobila po snažnom strujanju zraka na samom ulazu, a krase je sedam kilometara dugi kanali, 135 jezeraca i stalna temperatura od 11 stupnjeva kroz čitavu godinu. Poznata je čak od 77. godine u kada je u svom djelu "Povijest prirode" (Historia naturalis) spominje Plinije Stariji, a od danas se nalazi na UNESCO-vom popisu svjetske baštine.
