Bečki muzej Schoenbrunn otvara četiri izložbe posvećene Mariji Tereziji

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Dvorac Schoenbrunn u suradnji s Muzejom povijesti umjetnosti (KHM ) otvara u utorak navečer u povodu 300. godišnjice rođenja Marije Terezije četiri izložbe u Beču i Donjoj Austriji, na kojima se kroz 800 eksponata dokumentiraju različiti aspekti života i rada te habsburške vladarice koja je spasila i modernizirala monarhiju i simbolizirala novi početak njezine dinastije i habsburškog carstva, javlja Hina.

"Pod nazivom '300 godina Marije Terezije: strateginje - majke - reformatorice' u četiri izložbena povijesna prostora: muzeju namještaja Hofmobiliendepou, muzeju carskih kočija Wagenburgu u Beču te dvorcima Hof i Niederweiden u Donjoj Austriji, na četiri će izložbe biti predstavljeni originalni dokumenti iz svih razdoblja života i rada Marije Terezije te daju uvid u političke uspjehe i reforme, ulogu žene i majke, krize i ratove, neprijatelje i saveznike kao i kritičke aspekte najmoćnije žene Habsburgovaca", rekao je na konferenciji za novinare u muzeju namještaja Hofmobiliendepo u Beču, koji je izložbeni dio dvorca Schoenbrunna, njegov ravnatelj Franz Sattlecker.

U Muzeju namještaja Hofmobiliendepou bit će prikazana tema "Obitelj i ostavština", u Muzeju kočija "Moć žena i životna radost", u Hofu "Savezi i neprijateljstva", a u dvorcu Niederweiden u Donjoj Austriji, koji je poklonila suprugu Stjepanu, tema "Modernizacija i reforme".

"Izložbe daju sveobuhvatan pogled u život i rad te najmoćnije i najpopularnije austrijske vladarice", rekla je glavna direktorica Muzeja povijesti umjetnosti (KHM) Sabine Haag, a mnogi eksponati prikazuju se javnosti prvi put.

U sastavu KHM-a je i muzej carskih kočija Wagenburg, koji u svom fundusu posjeduje oko 200 kočija iz carskog vremena Habsburgovaca, a na izložbi ih je, uz ulja na platnu, grafike, raskošnu carsku odjeću i dječja kolica izloženo tridesetak, prenosi Fena.

Među osamsto eksponata na izložbama publika će moći pogledati ulja na platnu - uglavnom portrete Marije Terezije i njezine obitelji, pastele, skulpture, fotografije, raskošne carske kočije, odjeću, knjige, servise za jelo, pisma, privatne albume, dnevnike, crteže, nakit i drugo.

Izložen je i skupocjeni buket cvijeća za supruga Franju Stjepana, a sastoji se od 2102 dijamanata i 761 dragog kamenja smaragda, rubina, opala, ametista itd., a bio je poklon za njegov imendan 1760.

Izložen je i njezin pozlaćeni porculanski servis za čaj, djelo bečkih zlatarnica 18. stoljeća. Uz ovaj poznata su još dva takva servisa - jedan je u ruskom muzeju Ermitraž, izrađen za rusku caricu Elizabetu, dok je drugi u posjedu danske kraljevske obitelji.

Na izložbi u Hofmobiliendepou koji je dala osnovati Marija Terezija predstavljeni su i kritični aspekti njezine vladavine, patnja vojnika, koji su bili žrtve topovskih metaka, ali i vojnopolitičkih interesa i moći. Također su izložene i karikature vladarice koja nije bila tolerantna prema drugim vjerama, što dolazi do izražaja u radovima engleskih i nizozemskih karikaturista jer austrijskim karikaturistima to nije bilo dopušteno.

Prema riječima ravnateljice Wagenburga Monice Kurzel-Runtscheiner Marija Terezija je znala majstorski svoje nedostatake pretvoriti u prednost . "Ženstvenošću i umješnošću mudre političarke i reformatorice osvojila je povjerenje, a otpor knezova ženi na prijestolju ubrzo se pretvorio u oduševljenje", rekla je direktorica Kurzel-Runtscheiner.

Marija Terezija uvela je značajne vojne reforme, a najznačajnije su bile vezane uz Vojnu krajinu, koja je do 18. stoljeća imala primarno obrambenu ulogu protiv Osmanlija. U Vojnoj krajini provedena je sustavna militarizacija (uz obavezni vojni rok od 16 do 60 godina) koju je pretvorila u izvor vojske, svojevrsnu vojnu akademiju. Ta militarizacija omogućila je monarhiji stalan izvor vojske i njihovo sudjelovanje u ratovima, a ne više samo u obrani protiv Turaka. Godine 1752. u Bečkom Novom Mjestu osnovala je vojnu akademiju.

Marija Terezija je na vlast došla nakon smrti oca Karla VI. i to Pragmatičkom sankcijom, koju je car ostavši bez muškog nasljednika donio 1713. i omogućio joj da ga naslijedi. Mnogi knezovi protivili su se da žena dođe na vlast, a pruski vladar ušao je u sedmogodišnji rat za austrijsko nasljeđe. Smatrali su da će slaboj ženi lako oduzeti prijestolje. "No to je bila pogrešna povijesna procjena. Bitke koje je gubila na bojištu dobivala je diplomatskim putem", rekao je kustos Karl Volcelka, prenosi Fena.

"Bila je velika ljubiteljica i pokroviteljica umjetnosti. Carsku palaču Schoenbrunn dala je preurediti u raskošnom rokoko stilu", kazao je direktor Instituta za umjetnost i glazbena istraživanja Werner Telesko.

Marija Terezija je svojim političkim umijećem i talentom spasila monarhiju i osigurala joj status velike, moćne sile. Simbolizirala je novi početak njezine dinastije i Habsburškog carstva. Uspjela je modernizirati monarhiju kao nitko prije nje, provela je uz ostale reformu gospodarstva, financijskog sustava, poljoprivrede, zdravstvenog i obrazovnog sustava, ukinula je inkviziciju, zabranila lov na vještice i mučenje žena. Iako je bila vrlo pobožna, činila je sve da potčini crkvu autoritetu države. "Njezina popularnost nije samo u reformama, nego u samosvijesti i odlučnosti, bila je stroga katolkinja, majka 16 djece, kao simbol austrijske povijesti ostala je uzor ženama do danas", rekla je povjesničarka umjetnosti i kustosica Elfriede Iby.

Marija Terezija (1717.-1780.) austrijska nadvojvotkinja, češka i ugarsko-hrvatska kraljica te prva i jedina vladarica u austrijskoj povijesti. Vladala je 40 godina, a od dolaska na vlast vodila je četiri rata. Njezina je vladavina bila obilježena centralističkom vladavinom i apsolutizmom, primjenjivala je prosvijećeni apsolutizam kao državnu politiku, što je poslije nastavio njezin sin Josip II.

Četiri izložbe, koje su nazvane najvećom izložbenom manifestacijom 2017. u Austriji, ostaju otvorene do 29. studenoga.