Ark D-0 Underground
Bijenale iz atomskog skloništa u Konjicu predstavljeno u Splitu
Tekst članka se nastavlja ispod banera
"U splitskoj Galeriji umjetnina u utorak navečer predstavljen je Bijenale suvremene umjetnosti u Konjicu "Ark D-0 Underground", projekt u sklopu kojeg je u tri ciklusa u Atomskoj ratnoj komandi u tom gradu u BiH trajno postavljeno 125 radova 90 umjetnika iz 32 države svijeta.
Ravnatelj Galerije umjetnina Branko Franceschi rekao je kako je riječ o jedinstvenom projektu suvremene umjetnosti u Atomskoj ratnoj komandi kao jednom od najfascinantnijih podzemnih vojnih objekata građenom u bivšoj državi od 1953. do 1979. godine. Objekt je u slučaju atomskog napada trebao poslužiti Josipu Brozu Titu i 350 pripadnika vojnoga i političkog vodstva zemlje da u njemu borave pola godine bez dodira s vanjskim svijetom, a prošle je godine proglašen nacionalnim kulturno-povijesnim spomenikom BiH. Svrha je projekta transformacija atomskog skloništa u hibridni vojno-umjetnički muzej, rekao je Franceschi.
Osnivač i direktor tog projekta Edo Hozić rekao je da su te bijenale u posljednje četiri godine prepoznate kao regionalni promicatelj kulturnih vrijednosti te da ga je Vijeće Europe 2011. godine proglasilo kulturnim događajem Europe.
Bijenale su 2013. i 2015. godine organizirane pod pokroviteljstvom UNESCO-oa, koji ga je uvrstio u program proslave i obilježavanja svoje 70. obljetnice.
"Prvi ciklus organiziran je 2011. godine u partnerstvu sa Srbijom i Crnom Gorom. Dvije godine poslije s Hrvatskom i Turskom organiziran je drugi ciklus, a ove godine treći ciklus u partnerstvu s Austrijom i Albanijom.
U tri ciklusa u Atomskoj ratnoj komandi trajno je postavljeno 125 umjetničkih radova u kojima je zastupljeno 90 umjetnika iz 32 države svijeta. Danas projekt predstavlja svojevrsni vremenski stroj", rekao je Hozić.
Projekt tog bijenala dosad je predstavljen u UNESCO-ovoj palači Zorzi u doba Venecijanskog bijenala, u Istambulu, Berlinu, Firenci, Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu, MUMOK-u u Beču, Ministarstvu kulture Albanije i Vijeću Europe u Strasbourgu. U svjetskim medijima o tom je projektu objavljeno više od 1500 natpisa, a u regionalnim i svjetskim elektroničkim medijima emitirano je 1200 minuta priloga.