Bosanski u obrazovnom sustavu RH treba biti adekvatno zastupljen

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović izjavio je danas u Zgrebu na Međunarodnom znanstvenom simpoziju "Bosanski jezik u vremenu" da je pitanje jezika jedno od najbitnijih obilježja identiteta jednog naroda.

Istaknuo je da je jezik oduvijek bio simbol i uvijek nova potvrda duhovnoga bića i narodne pripadnosti, kao i da je jezik, kako kaže pjesnik, "stvarna domovina jednoga naroda".

''Ta definicija je vrlo jednostavna i predstavlja nacionalni model koji u Europi, sa određenim varijacijama, funkcionira od polovine 19. stoljeća. Borba za očuvanje vlastitoga jezika nerijetko je značila i borbu za očuvanje cijele kulture ili u protivnom, njenu neminovnu asimilaciju i pretakanje u druge nacionalne korpuse. Mađari su poseban primjer takvoga modela očuvanja vlastitoga identiteta kroz radikalno očuvanje čistote jezika. Svoj jezik su očuvali u mjeri da u njemu do danas skoro da nema riječi stranoga porijekla'', rekao je Izetbegović.

Istaknuo je da su Bošnjaci ostali vezani za svoj jezik, iako su od kraja 15. do početka 20. stoljeća stvarali književna djela i na orijentalnim jezicima, koji, osim na nivou upotrebe pojedinih riječi i naziva, nisu nikada ušli u šire mase i nisu utjecali na čistoću maternjeg bosanskog jezika.

''Međutim, bosanski jezik nije bio samo jezik Bošnjaka, bosanskih muslimana. Primjera o prisustvu bosanskog jezika i kod drugih Bosnaca, u književnim i povijesnim izvorima je napretek. Bosanskim jezikom su ga zvali i temeljni hrvatski pisci u BiH – Matija Divković, Ivan Franjo Jukić, Anto Knežević i drugi. Duvanjski biskup fra Pavle Dragičević 1735. piše da u Bosni ima devet svećenika koji se u vršenju vjerskih obreda ispomažu "bosanskim jezikom", jer ne razumiju dobro crkvenoslavenski'', naveo je Izetbegović.

Dodao je da jezik, kako su to definirali europski nacionalni pokreti s polovice 19. stoljeća, određuje i nacionalne granice, pa je prihvatanje postojanja bosanskog jezika ona ultimativna prepreka odricanju od velikodržavnih ambicija na račun BiH, njenoga kulturnoga i teritorijalnoga integriteta.

''To je stigma koja će tijekom gotovo cijelog 20. stoljeća pratiti Bošnjake, kako u periodu beskompromisnoga i rušilačkog unitarizma dinastije Karađorđevića, tako i u periodu komunističke jugoslovenske utopije, čiji je obrazac jednakopravnosti i jednakosti na koncu ipak vodio računa o modelu eurocentrične nacionalne posebnosti. Bošnjaci su, iako prvotno tokom zasjedanja AVNOJ-a u Jajcu priznati kao narod, kao šesta buktinja u grbu nove državne zajednice južnih Slavena, ustavom iz 1945. godine ponovno izgubili svoju konstitutivnost, a potom i pravo na svoj jezik'', kazao je Izetbegović.

Potcrtao je da su demokratskim promjenama iz 1990., a zatim i obramebeno-oslobodilačkim ratom od 1992. do 1995., u kojem je obnovljena neovisnost države BiH, Bošnjaci osim svoje konstitutivnosti vratili i svoj bosanski jezik, kao jedan od tri službena jezika u današnjoj službenoj upotrebi.

''Međunarodni simpozij o bosanskom jeziku u Zagrebu, jedan je u nizu višedesetljetnih pokušaja bošnjačkih udruženja i institucija da taj jezik napokon i službeno bude afirmiran, točnije da bude omogućeno njegovo uređeno i organizirano učenje i izučavanje u Republici Hrvatskoj. Simpozij bi, shodno tome, trebao doprinijeti bržoj implementaciji bosanskog jezika u obrazovni program u Republici Hrvatskoj'', smatra Izetbegović.

Po njegovim riječima, neprihvatljivo je da Bošnjaci, druga po veličini nacionalna manjina u Hrvatskoj, nemaju niti po jednom modelu svoj maternji jezik u osnovnim i srednjim školama, sa izuzetkom islamske gimnazije dr. Ahmed Smajlović, te da očigledno nedostaje pomoć nadležnih institucija, neophodna u mjeri da to bude provedeno.

''Na koncu, Republika Hrvatska ima i moralnu odgovornost da učini potrebne korake kako bi bosanski jezik bio adekvatno zastupljen u službenom obrazovnom programu. Bošnjaci su, ne zaboravimo, sudjelovali u obrani i stvaranju moderne hrvatske države s preko 25.000 branitelja te 1.187 poginulih i više tisuća teško ranjenih. Sve to nas zajedno obavezuje i povezuje'', rekao je, između ostalog, Izetbegović, priopćeno je iz Predsjedništva BiH.