21. veljače

Dan maternjeg jezika: Prilika da se govori o jezičnim pravima i toleranciji

Na konferenciji za medije direktor Instituta za jezik UNSA Alen Kalajdžija, mr. sc. Zenaida Karavdić i mr. sc. Aida Kršo govorili su o važnosti očuvanja, njegovanja i učenja maternjeg jezika te programima koji će biti održani u okviru manifestacije.
Kultura / Flash | 20. 02. 2020. u 13:44 Anadolija

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Međunarodni dan maternjeg jezika obilježava se 21. veljače, a Institut za jezik Univerziteta u Sarajevu tim povodom od 21. veljače do 21. ožujka 2020. godine organizira manifestaciju “Dani Instituta za jezik“, u okviru koje je pripremljen niz tribina, predavanja, radionica, izložba, koje će biti održane u BiH, dok će u Danskoj biti održana višednevna konferencija, javlja Anadolu Agency (AA).

Na konferenciji za medije direktor Instituta za jezik UNSA Alen Kalajdžija, mr. sc. Zenaida Karavdić i mr. sc. Aida Kršo govorili su o važnosti očuvanja, njegovanja i učenja maternjeg jezika te programima koji će biti održani u okviru manifestacije.

Aida Kršo je podsjetila da Institut za jezik UNSA ove godine obilježava 48 godina postojanja i rada.

Dodala je kako će ove godine u okviru manifestacije biti ostvarena i suradnja sa školama, a teme su posvećene Danu maternjeg jezika, te drugim temama u skladu s nastavnim planom i programom. Cilj je da učenici uče o važnosti njegovanja jezičke kulture, lijepom govoru, slušanju jedni drugih.

Pojasnila je kako Institut za jezik UNSA pruža podršku i nastavi maternjeg jezika u isljeništvu. U tim okvirima će tijekom vikenda u Danskoj biti održana višednevna regionalna konferencija u Skandinaviji.

Zenaida Karavdić je kazala kako Institut, između ostalog, ima za cilj da široj društvenoj zajednici približi nauku o jeziku i ono čime se Institut bavi.

Institut redovno organizira tribine o jeziku, a ove godine će u okviru ”Dana Instituta” biti održane i tribine o bosanskom jeziku u Tuzli, Janji i Kaknju.

Planirana je i tribina u Sarajevu koja će biti posvećena izložbi "Trideset godina savremene lingvitičke bosnistike (1990-2020)".

U sklopu izložbe će biti izložene knjige, članci, tekstovi, rječnici koji se tiču bosanskog jezika.

"Ideja se razvija odavno. Jasmin Hodžić je prvo istraživao koliko je postojalo rječnika bosanskog jezika i ispostavilo se da ima preko 100 rječnika bosanskog jezika u ovih tridesetak godina. Počeli smo istraživati koliko je to knjiga i došlo se do brojke otprilike 250 do 300 knjiga o bosanskom jeziku", rekla je Karavdić.

Dodala je kako je ona istraživala članke, a ispostavilo se da je riječ o oko 70 stranica bibliografskih jedinica, što znači oko 1.500 tekstova o bosanskom jeziku za ovih 30 godina, otkako se bosanski jezik ponovo može proučavati pod tim imenom.

Kalajdžija je rekao kako Institut manifestacijom želi biti društveno angažiran i od koristi bh. i široj južnoslavenskoj jezičkoj zajednici u cilju propagiranja ideja koje žele predstaviti javnosti.

Podsjećanje na borbu

"Dvadeset prvi veljače, koji je međunarodni dan maternjeg jezika, prilika je da govorimo o pitanjima jezičnih prava, jezične demokratizacije, jezične tolerancije... To je podsjećanje na borbu na individualno maternje, elementarno, ljudsko pravo na izučavanje, govorenje svog maternjeg jezika. Naša situacija, u jezičkom smislu, u Bosni i Hercegovini, još uvijek je netolerantna, nedemokratična, a mi želimo poslati jasnu poruku da svi oni koji na bilo koji način ugrožavaju prava drugih na učenje i izučavanje svoga jezika ne mogu biti pobjednici", rekao je Kalajdžija.

Govorio je i o međunarodnoj znanstvenoj  konferenciji – Treći simpozij o bosanskom jeziku, koja će okupiti brojne slaviste iz BiH i regije.

Na simpozij u Mostaru bit će izložen 71 referat, bit će predstavljen Bosanski elektronski korpus, a bit će predstavljena i elektronska platforma e-bosanski.

Na simpoziju o bosanskom jeziku sudjelovat će 81 izlagač, a prvi put bit će okupljeni i strani slavisti, a ne samo bosnisti. Očekuju se gosti iz Turske, Sjeverne Makedonije, Poljske, Njemačke, Srbije, Kosova, Hrvatske i Crne Gore.

"Mi želimo priču o bosanskom jeziku podići na viši nivo. Želimo govoriti o tome da je bosanski jezik globalna činjenica i da će se on izučavati, učiti i govoriti gdje god govore i govornici tog jezika", rekao je Kalajdžija.

Podsjetio je kako konferencije u koje su organizirane, ili tek trebaju biti održane u regijii šire, pokazuju opredjeljenje iseljeništva da očuva svoj jezički identitet.

Tribina o jeziku

U petak, 21. veljače, bit će održana tribina "Kako je nastao međunarodni dan maternjeg jezika?", uvodničar je Jasmin Hodžić, predavači prof. dr Shabab Yar Khan i student Damir Kahrić, a moderatorica mr. sc. Zenaida Karavdić. Tribina će biti održana u JU Biblioteka Sarajeva, Multimedijalni centar “Mak“.

Planirano je da tijekom vikenda u Kopenhagenu bude održana konferencija "Zajedništvo bosanskohercegovačke dijaspore u Danskoj – uvjet za očuvanje maternjeg jezika“, a predavači su predsjednica Odbora učitelja u Danskoj Jasna Hasanbašić, direktor Instituta za jezik Univerziteta u Sarajevu Alen Kalajdžija, ambasador BiH u Danskoj Emir Poljo, vanjski saradnik Instituta za jezik UNSA Muhidin Čolić, te pedagoginje i stručnjakinja za dvojezičnost dr Dina Mehmedbegović-Smith.

Narednog tjedna, od 24. do 28. veljače bit će održani Dani otvorenih vrata Instituta za jezik UNSA. U istom periodu bit će održana predavanja i radionice za učenike osnovnih i srednjih škola.

U utorak 3. ožujka u sali Općinskog vijeća Općine Novi Grad Sarajevo bit će održana javna tribina “Trideset godina savremene lingvističke bosnistike 1990-2020” (povodom otvorenja izložbe), a učesnici su Alen Kalajdžija, Jasmin Hodžić i Zenaida Karavdić.

Od 3. do 9. ožujka u galeriji Općine Novi Grad Sarajevo bit će održana izložba “Izdanja iz savremene lingvističke bosnistike (1990-2020).

U srijedu 11. ožujka u Domu kulture Janja bit će održana tribina “Bosanski jezik i međunarodni dan maternjeg jezika". Učesnici su Alen Kalajdžija, Aida Kršo i Hadžem Hajdarević. Istog dana, u ateljeu ”Ismet Mujezinović“ u Tuzli bit će održana tribina ”Bosanski jezik i međunarodni dan maternjeg jezika”.

Dan kasnije, 12. ožujka u JU Gradskoj biblioteci Kakanj bit će održana tribina “Bosanski jezik i međunarodni dan maternjeg jezika“, čiji su sudionici  Alen Kalajdžija, Jasmin Hodžić i Haris Ćatović.

Od 19. do 20. ožujka u USRC ”Midhat Hujdur Hujka” u Mostaru i Univerzitetu ”Džemal Bijedić“ Mostar bit će održan Treći simpozij o bosanskom jeziku, koji je ujedno i centralni događaj ovogodišnjih Dana instituta.

U svijetu se 21. veljače  obilježava Međunarodni dan maternjeg jezika, koji je UNESCO odredio kao dan kada se veća pažnja posvećuje pitanjima njegovanja jezičke i kulturne različitosti.

Generalna skupština UNESCO proklamirala je 1999. godine Dan maternjeg jezika, u znak sjećanja na studente koji su 21. veljače  1952. godine ubijeni u Daki u Istočnom Pakistanu (Bangladešu), jer su protestirali zbog toga što njihov maternji jezik nije proglašen za zvanični.

Kopirati
Drag cursor here to close