Dilber: Zbog solara se krče brda i uništava naša baština–studije su nekompetentne

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Zbog solarnih elektrana krče se prostori i brda koji su krcata tumulima - gomilama. Ima jako puno studija na kojima su radili nekompetentni ljudi, ali nije važan sadržaj studije – važno je imati papir'', rekao je u emisiji Kompas RTV-a Herceg-Bosne kustos Franjevačkog muzeja 'Fra Jozo Križić' u Tomislavgradu te član Speleološkog društva 'Mijatovi Dvori', Stipan Dilber.

Objasnio je kako u takvim studijama nema ni arheologa ni stručnjaka za kulturnu baštinu te se tijekom građevinskih radova uništava i po deset gomila. ''Pa i naši pradjedovi i stariji su znali da se ne smiju dirati i imali su određeni pijetet prema tim mjestima'', kazao je Dilber i istaknuo je kako su uz solare tu i industrijske zone, vodovodi, kanalizacije i slični projekti koji uništavaju kulturno-povijesnu baštinu.

Istaknuo je kako baština stradava i od samoprozvanih istraživača. ''To su ljudi s detektorima metala koji bez dozvola, stručnosti i kompetentnosti preoravaju, a ono što pronađu završi na crnom tržištu – to je pljačka naše prošlosti. Očito je da ovo nije zanimljivo institucijama državne vlasti'', kazao je Dilber i dodao da u špiljama pronalaze smeće te da se na više načina uništava i devastira kulturno-povijesna baština, arheološki lokaliteti, spomenička baština kao i graditeljsko nasljeđe.

Kazao je kako Francuzi imaju Gale, Nijemci Germane, a da bi Hrvatima u BiH to mogli biti Delmati koji su više od 160 godina na ovim prostorima odolijevali rimskim legijama. ''Delmati su jedan prkosan i ponosan narod. Bili su 'problematična etnička skupina' jer su kako bi kod nas rekli 'bili na svoju ruku'. Nisu se pokoravali Rimljanima i krenuli su u sukobe''.

Organizirana je i izložba na tu temu.

Kazao je kako zahvaljujući misionarima Hercegovačke franjevačke provincije u Africi trenutno u samostanu Franjevačkog muzeja 'Fra Jozo Križić' u Tomislavgradu imaju afričku zbirku u sklopu stalnog postava, a uz to su napravili putujuću zbirku s kojom gostuju u brojnim muzejima.

''Većinu predmeta su donijeli misionari, neke su donijeli i volonteri humanitarne udruge 'Kap ljubavi', a darove su dobivali od lokalnog stanovništva u znak zahvale za pomoć.'' Objasnio je kako poklone nisu mogli odbiti jer je to uvreda njihovom narodu.

Istaknuo je kako se u Duvanjskom polju nalazi špilja Dahna u kojoj su pronašli više od tristo ostataka špiljskih medvjeda te da je to najveće poznato leglo špiljskih medvjeda u Europi.

''Trenutno u Europi nema špilja s tolikom koncentracijom brloga. Prva najbliža je u Alpama s 30 brloga'', kazao je Dilber i dodao kako u BiH ne postoji nitko tko proučava špiljske medvjede, ali i da je ova špilja bila i sklonište ljudima tijekom povijesti, posebice u Drugom svjetskom ratu.