Dostignuti stupanj kanonizacije bl. Stepinca je neopoziv

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Dostignuti stupanj kanonizacije blaženoga Alojzija Stepinca je neopoziv'', ustvrdio je mons. Juraj Batelja, postulator kauze za proglašenje svetim bl. Alojzija Stepinca u utorak navečer na predstavljanju svoje knjige "Rivellijeva zavjera laži. Blaženi Alojzije Stepinac i Srpska pravoslavna crkva", za koju se nada da će čitateljima "pomoći 'ući u školu istine' i bolje upoznati Stepinčevu svetost i mučeništvo".

Predstavljanje je održano u dvorani "Vijenac" Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta, ispunjenoj posjetiteljima, koji su dugotrajnim pljeskom podržali tvrdnju mons.Batelje o neopozivosti dostignuta stupnja kanonizacije bl. Alojzija Stepinca. Batelja je kratko opovrgnuo primjedbe kako je u procesu beatifikacije kardinala Stepinca bilo nekih propusta te rekao da papa Franjo želi, osnivanjem posebnoga povjerenstva Katoličke crkve i Srpske pravoslavne crkve "suočiti skeptike s činjenicama". Zato, smatra mons. Batelja, " ne smijemo biti ljuti na papu Franju".

"Knjiga donosi činjenice i otkriva istinu, zato ne treba biti Stepinčev odvjetnik posebice nakon knjige Ljubice Štefan", rekao je Batelja i istaknuo kako je kardinal Stepinac "pravovremeno, hrabro i razgovjetno osudio svaki zločin".

Recenzent i profesor povijesti na Sveučilištu u Zadru Zlatko Begonja ocijenio je kako Bateljina knjiga na argumentiran način osporava sve navode Marca Aurelia Rivellija, autora knjige "Nadbiskup genocida" i dokazuje besmislenost Rivellijevih teza i pokušaja difamacija Alojzija Stepinca i Katoličke crkve.

Rivellijeva knjiga objavljena 1998. godine, a prevedena je na hrvatski jezik i 2002. objavila ju je naklada Cipetić iz Kastva pod naslovom "Zatajeni genocid - Nezavisna Država Hrvatska 1941. - 1945."

Na pitanje iz publike gdje se ta knjiga može naći i pročitati, Begonja je odgovorio kako ona nije dostupna hrvatskoj javnosti.

Povjesničar i profesor na Hrvatskim studijima zagrebačkoga Sveučilišta Josip Jurčević smatra kako je Bateljina knjiga iznimno vrijedna na niz načina, od kojih je izdvojio da donosi činjenice potkrijepljene dokumnetima te napokon na znanstveni način otvara pitanja o posljedicama triju totalitarizama na našim prostorima - komunizma, fašizma i nacioanalsocijalizma.

Jurčević je upozorio na potrebu i obvezu svih pojedinaca i institucija da pomognu da istina o tim zbivanjima bude što prije dostupna javnosti. Jer, rekao je, vrijeme je važna kategorija i bitno je "za istinu koja će nas osloboditi i koja je u ovoj knjizi".

Biskup Bogović: Ne trebamo se bojati 'dizanja' na međunarodnu razinu pitanja o kardinalu Stepincu

Crkva reagira na mnoge načine na neistine o njoj, a knjiga mons. Batelje jedna je od boljih primjera njezinih reakcija, ustvrdio je ličko-senjski biskup i crkveni povjesničar mons. Mile Bogović. Smatra kako se ne trebamo bojati da se pitanja o kradinalu Stepincu 'podignu' na međunarodnu razinu.

S tim u vezi, spomenuo je kako je na simpoziju Zaklade kardinala Königa na kojemu je sudjelovao u Beču 1998. godine predloženo da se održi međunarodni simpozij o kardinalu Stepincu što su prihvatili i hrvatski predstavnici. Ali, dodao je, to se nije dogodilo, a posvjedočio je kako nije dobio nikada odgovor na pitanje zašto simpozij nije održan.

Biskup Bogović uvjeren je da će knjiga smanjiti zbunjenosti i nejasnoće vezane uz kanonizaciju bl. Alojzija Stepinca koja su iznjedrila među nama brojna pitanja, među kojima je i ono o nedavnome posjetu srpskoga patrijarha Irineja Hrvatskoj, kada su, u očima medija, rekao je mons. Bogović, "hrvatski biskupi izgledali kao ministranti patrijarha Irineja".

Uz ocjenu kako je "hrvatska povijest još 'minirana' brojnim lažima, a sustav laži promoviran je za 'više ciljeve' jošo d Francuske revolucije", biskup Bogović izrazio je uvjerenost kako je "Bateljina knjiga instrument kojim se može ići naprijed i čistiti hrvatsku povijest od tih mina".

Uz brojne posjetiteljime, među kojima je bilo i nekoliko hrvatskih biskupa, mons. Batelja posebice je pozdravio gospodina Miljenka Radetića, sina Milutina Radetića, primariusa Sveučilišne klinike u Zagrebu koga je tužitelj Jakov Blažević spriječio da kao Srbin pravoslavac svjedoči na suđenju kardinalu Stepincu, te mu je darovao primjerak svoje knjige.