Finci: Holokaust Židova tragedija čovječanstva

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Komemoracijom u Židovskoj općini u Sarajevu obilježena je 70. godišnjica oslobađanja zloglasnog nacističkog logora Auschwitz.

Rijetke preživjele žrtve holokausta, članovi bh. državne vlasti, međunarodnog zbora, akademske i vjerskih zajednica, nevladinog sektora i druge uzvanice, povodom 27. siječnja, Međunarodnog sjećanja na žrtve holokausta, minutom šutnje su odali počast žrtvama tog pogroma te svim nedužnim žrtvama Drugog svjetskog rata i rata s početka devedesetih godina prošlog stoljeća u Bosni i Hercegovini.

Jakob Finci, predsjednik Židovske zajednice u BiH, rekao je da holokaust u kojem je stradalo oko šest milijuna Židova, znači tragediju cijelog čovječanstva, nikako samo židovskog naroda.

''Novih 104.000 imena upisano je samo prošle godine u evidenciju Jad Vašem instituta'', naveo je.

Mladen Ivanić, predsjedavajući Predsjedništva BiH, ispričao je sjećanje na njegovu davnu posjetu Auschwitzu, kada je zaključio da čovjek jedino može poželjeti da se nikada nikome takvo što ne dogodi.

Izrazio je zadovoljstvo što je Vijeće ministara BiH ustanovilo godišnje obilježavanje Dana sjećanja na holokaust.

''Jedan od razloga zbog kojeg "posebno mi u BiH imamo razloga da se sjećamo jeste činjenica da je mnogo ljudi stradalo i ovdje tijekom Drugog svjetskog rata i u zadnjem ratu na tlu BiH'', kazao je predsjedavajući državnog predsjedništva.

Profesor povjesničar iz Njemačke Michael Brenner na komemoraciji je održao predavanje 'Duga sjena Ausshwitza. Život Židova u Njemačkoj' .

Objasnio je kako i zašto je u prvim godinama po završetku Drugog svjetskog rata, kad u nekim zemljama istočne Europe još nije bila prošla opasnost po Židove, oko 20.000 njih ipak odlučilo da se skloni u Njemačku, 'zemlju ubojica', kako je tada govoreno, u vrijeme kad niko nije vjerovao da će na njenom tlu ikada više postojati židovski život a kamoli da će  zajednica rasti najbrže, ne računajući izraelsku.

Ti ljudi sklonili su se u takozvanoj 'američkoj zoni' u Njemačkoj jer Izrael još nije bio osnovan kao država, a ni Amerika, o kojoj su razmišljali, nije bila dovoljno otvorena za priliv izbjeglica. Nešto kasnije pridružilo im se još desetak hiljada njemačkih Židova koji su se vratili u zemlju nakon bijega na sve strane od holokausta pa je 30.000 ljudi, od nekadašnjih 600.000, koliko ih je živjelo prije Hitlera, ponovo činilo malu njemačku židovsku zajednicu. Ostali su tu i kad je Izrael osnovan, a Amerika otvorila granice.

Pad Berlinskog zida zatekao je oko 200.000 članova židovske zajednice u zemlji iz koje je poteklo najveće zlo, a Brenner to objašnjava uglavnom ekonomskim razlozima, ali i činjenicom da se Njemačka osamdesetih godina prošlog stoljeća počela intenzivnije baviti vlastitom prošlošću, posebno nacističkom, pa danas u mnogim njenim gradovima postoje muzeji i na druge načine se organiziraju sjećanja na stradanje Židova.

Bernner naglašava da kao povjesničar govori s oprezom o budućnosti tog naroda u Njemačkoj, ali zaključuje da ona danas nije mnogo drugačija nego u drugim zemljama.

''Ali Židovi su uvijek bili narod nade. Kako bi inače preživjeli proteklih 3.000 godina?'', rekao je profesor i zaključio: 'Europa bez Židova nije Europa, mislim da to možemo danas simbolično reći''.

Sarajka Laura Ostojić, rođena Papo, po majci Levi, prisjetila se u izjavi novinarima strašnih dana Drugog svjetskog rata u glavnom gradu BiH, kada su zauvijek odvedeni mnogi Židovi, članovi ovih dviju  obitelji također, a ona, tada dijete, kao i sestra i majka, slučajno preživjele jednog od posebno kobnih dana.

Kasnije su pobjegle u Crnu Goru, u Berane, a nakon rata se Laura vratila u Sarajevo.

Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta, 27. jsiječanj, obilježava se po odluci Generalne skupštine Ujedinjenih naroda. Tog dana 1945. godine sovjetska armija je oslobodila Auschwitz, najozloglašeniji nacistički koncentracioni logor.

Odlukom Vijeća ministara Bosne i Hercegovine od 16. siječnja 2007. godine 27. siječanj se u BiH obilježava kao Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta.

Ove godine obilježavanje je organizirala Židovska zajednica u BiH u suradnji s državnim ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice, Goethe-institutom, Institutom za istraživanje zločina Univerziteta u Sarajevu i Bošnjačkim institutom - Fondacijom Adila Zulfikarpašića.