Franjevački muzej u Livnu čuva najstariju vunenu tkaninu u Europi

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Ostaci iz prapovijesnog groba s Kupreške visoravni, kao i skelet star 3.600 godina te najveća i najstarija vunena tkanina u Europi u koju je umrli bio umotavan, a najvjerojatnije se radi o plemenskom poglavici, čuvaju se i dan-danas u Franjevačkom muzeju Gorica u Livnu.

"U arheološkom dijelu postave, radi se o građi, odnosno ostacima sa prapovijesnog groba sa Kupreške visoravni. U našom Muzeju se čuva nalaz svjetskog značaja koji je interesantan i nadilazi granice Bosne i Hercegovine. U tom prapovijesnom grobu nađen je drveni sanduk, u njemu su bili ostaci pokojnika i grobni plašt u koji je on bio umotan. Kod nas se čuva najveći i najstariji komad vunene tkanine do sada pronađen u Europi", istakao je u razgovoru za agenciju Anadolija Josip Gelo, ravnatelj Franjevačkog Muzeja i galerije Gorica Livno.

Ravnatelj Gelo navodi da "svi oni koji iz bilo kojeg razloga ili slučajno budu prolazili kroz Livno imaju razloga navratiti u Franjevački muzej da vide posebno to što sigurno neće vidjeti nigdje drugo na svijetu".

U Franjevačkom muzeju nalaze se predmeti i ostaci iz perioda Delmata, Rimljana, Slovena, kao i bogata zbirka iz osmanskog razdoblja, ali i Austrogarskog te Drugog svjetskog rata.

Neprocjenjivo kulturno blago

Predmet koji je nemoguće ne primijetiti je pečatnjak biskupa pronađen unutar zidina ranijeg samostana, odnosno crkve iz prve polovice 14. stoljeća. Upravo na osnovu pečatnjaka stručnjaci smatraju kako je crkva u Livnu jedna od prvih, odnosno najstarijih u Bosni i Hercegovini.

"To je prsten pečatnjak biskupa iz Modene. On je bio biskup od 1318. do 1336. godine. Bio je papinski legat, a prsten pečatnjak je ovdje završio unutar zidina onoga samostana koji je spaljen u 15. stoljeću. Kada smo radili arheološka istraživanja, našli smo prsten pečatnjak, tako da je po mišljenju arheologa koji je vodio istraživačke radove i prije u Zemaljskom muzeju, to definitivno najstariji franjevački samostan u Bosni i Hercegovini po sadašnjim saznanjima", naveo je ravnatelj Franjevačkog Muzeja i galerije Gorica Livno.

Veoma značajan je i napis pisan arabicom (Dobro, Huskića kuća) koji datira iz 1862./63. godine ili 1279. hidžretske godine, te kaligrafski rukopis Mehmed Šakir sa izvornim motivima iz Kur'ana 1826. godine.

Repliku srednjevjekovnih naušnica dobila Angelina Jolie

Vrijedna je i ovdašnja arheološka zbirka starog oružja i vojne opreme. A, tu su i replike nakita, od kojih i naušnice iz 14. - 15. stoljeća, a jedne takve (replika) poklonjene su i glumici Angelini Jolie tokom njene posjete Bosni i Hercegovini.

Franjevački samostan, navodi Josip Gelo, odlučio je da sve kulturno blago, kulturnu baštinu da za javno dobro, odnosno ustupi stručnim osobama koje će voditi dalje brigu za svu kulturnu baštinu koju su oni desetljećima i stoljećima sakupljali.

"Kada su donijeli tu odluku već prije su imali postavljene određene zbirke u zapadnom krilu samostana svetog Petra i Pavla na Gorici u Livnu koje su nam sada ustupili za naš Muzej. Jer, naš Muzej dijeli dvije zgrade - u zapadnom dijelu gdje je sada samostan i u ovom novom kompleksu. Kada se vidjelo da će kulturna baština koju su nam darovali, odnosno da je ona velika za tako mali prostor onda su odlučili ići korak dalje. Tada su nam ustupili parcelu na kojoj smo opet uz pomoć franjevaca posebno fra Jakova Kuprešanina i njegove pokojne majke Kaje išli u izgradnju ovog kapitalnog kulturnog objekta

Tako se s vremenom od 1995. godine kada je postavljen stalni memorijalni postav slika Gabrijela Jurkića do sada postavljeno nekoliko stalnih postava - arheološki postav, lapidarij, arheološke zbirki, sakralni postav, zbirka starog oružja i vojne opreme.

"Ono što planiramo raditi u skoro vrijeme jeste pri Franjevačkom muzeju osnovati znanstveno-istraživački centar. Početne korake smo već napravili, ured je spreman, dio literature smo već nabavili i ove godine idemo s projektom digitalizacije dokumenata iz otomanskog vremena koji se čuvaju kod nas, kod fratara u samostanu", istakao je ravnatelj Gelo.

Istakao je da je Franjevački muzej još uvijek ustanova koja raste, širi se, u svakom pogledu osim u broju ljudi koji rade to.

"Tako da jedna šačica ljudi radi jedan ogroman posao. Svojim aktivnostima Muzej je prešao razinu županije. Nažalost status još nije riješen, probleme sa kojima se susreće Zemaljski muzej možda i mi imamo samo što su trenutno manji, samim tim što je manji broj ljudi. Ali, nadamo se da će se, ipak, u Bosni i Hercegovini povesti malo više brige o kulturi tako da će se riješiti ustanova kao što je Franjevački muzej jer on više nije samostanska zbirka. On je u pravom smislu riječi muzej. Za nadati se da će se riješiti onaj minimum potreban za egzistiranje, a to je onaj dio koji se tiče odnosa prema djelatnicima", naveo je Golo.

Spomenici iz 1.-4- stoljeća i stara bosanska kuća

U dvorištu Franjevačkog muzeja dijelu koji se naziva lapidarij mogu se vidjeti kameni spomenici i ulomci iz vremena Rimljana koji datiraju od 1. do 4. stoljeća. Tu su, između ostalog, miljokazi (oznake uz put) kao masivni cilindrični stupovi, koji su se postavljali pokraj putova širom Rimskog carstva.

Posjetitelji mogu vidjeti i ostatke starog vodovoda iz Livna koji datiraju iz 1. do 3. stoljeća, te rimske grobnice u koje su se nakon spaljivanja sahranjivale, odnosno postavljale urne.

Uz novi dio kompleksa Franjevačkog muzeja nalazi se i starobosnaska kuća pod zaštitom države Bosne i Hercegovine, kao i sam objekt samostana i crkve svetog Petra i Pavla, koju su nekada davno koristili franjevci za svoj boravak, a jedno vrijeme je korištena i kao škola još u vrijeme fra Lovre Karaule. Stoga se naglašavaju, u Franjevačkom muzeju s pravom može reći kako je kuća bila jedna od prvih škola na prostorima Bosne i Hercegovine.

Priprema etnografske zbirke

Kako se radi o veoma starom objektu - kući svjedoči i primjer da se u njoj nalaze dvoja originalna vrata stara više stotina godina, kao i sehare.

"Upravo u objektu trenutno su pripremni radovi na postavljanju stalnog postava etnografske zbirke u kojoj će između ostalog biti prikazana tradicionalna proizvodnja livanjskog sira, predmeti i nakit, narodne nošnje livanjskog kraja i šire", potvrdio je ravnatelj Gelo.

Naprosto u obilasku kompleksa Samostana i Crkve svetog Petra i Pavla na Gorici u Livnu koja se sastoji od biblioteke, Galerije Gabrijela Jurkića, Franjevačkog muzeja vrijeme naprosto "leti".

Gvardijan samostana svetog Petra i Pavla Miroslav Ištuk, ali i Josip Gelo, ravnatelj Franjevačkog Muzeja i galerije Gorica Livno, kažu kako je za posjetitelje potrebno izdvojiti cijeli dan kako bi se sve detaljno sagledalo.

"Svi su dobrodošli. Mi smo tu radi njih i nastojimo na najbolji mogući način ovo kulturno blago kojim upravljamo na najbolji mogući način prezentirati očima javnosti i tako svaki prolaznik kroz Livno ili onaj koji želi doći u Livno bit će naš drag gost i vjerujem da će iz Livna otići obogaćen, a pogotovo one koje zanima povijest od prapovijesti do najnovijih vremena ima razloga da prođe ovim prostorom", naglašava Josip Gelo.

Godišnje Granjevački muzej Gorica u Livnu posjeti oko 7.000 posjetitelja. U vrijeme boravka novinara u Franjevačkom muzeju, muzej je posjetila nastavnika i profesora iz Hrvatske koji su došli kako bi vidjeli i upoznali se sa svim onim što sadrži kompleks na Gorici pored Livna.