Grad Sunca i 'Stonehenge' otkriveni iznad Mostara

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Iako je posve jasno da prostor grada Mostara i njegove okolice danas predstavlja najgušće naseljeni dio Hercegovine, paradoksalno tome, šira okolica Mostara predstavlja ustvari danas jedno od najneistraženijih arheoloških područja ne samo u Hercegovini već i u čitavoj zemlji, navodi na blogu 'Megaqliti Hercegovine' Goran Glamuzina, mr.sc.geologije.

Naime, Glamuzina u najnovijem istraživanju navodi kako oko Mostara postoje pojedine prapovijesne odnosno ilirske gradine koje imaju monumentalne megalitske zidine, načinjene od vrlo velikih isklesanih kamenih blokova koji su tzv.ciklop metodi pažljivo složeni u gradinske bedeme tzv.megalitske ili kiklopske zidine.

Autor navodi kako je razotkriveno više prapovijesnih gradina koje se, skupa s brojnim kamenim tumulusima, ostacima prapovijesnih kuća, kao i ostacima kamenih bedema, nalaze na visokom zaravnjenom brdu Bristovica sjeverozapadnije od mostarskog naselja Cim.

''Nakon malo boljeg promatranja prostornog razmještaja ovih misterioznih građevina, a posebice nakon direktnih terenskih obilazaka, postaje gotovo kristalno jasno kako se ovdje, neposredno iznad Mostara, nalazi jedan ogroman prapovijesni kompleks kamenih građevina, koji se slobodno može nazvati pravim izgubljenim ilirskim gradom. Te kao vrlo zanimljivi i dodatni čar misterioznosti ovog područja jest činjenica da se danas brdovitim krševitim površinama s ovim prapovijesnim kamenim građevinama kreću krda prelijepih divljih konja koi predstavljaju ustvari jedine današnje prave 'stanovnike' ovog područja'', navodi, između ostalog, Glamuzina.

Kaže kako prvi, a možda i najupečatljiviji graditeljski ostatak u okviru čitavog ovog ilirskog grada, predstavlja jedan, uistinu nevjerojatan pa i monumentalan graditeljski povijesni spomenik - ogroman, dugi kameni-megalitski bedem koji se nalazi na strmoj istočnoj padini brijega Bristovača neposredno iznad jednog neprohodnog i strmog kanjona nasuprot cesti Mostar - Goranci.

''Glavni uzrok ogromne tajanstvenosti ovog monumenta, jest sami njegov prostorno-reljefni položaj, pri čemu se on vožnjom cestom Mostar-Goranci uopće ne može zamijetiti, jedino u slučaju zaustavljanja vozila i dolaska do samog ruba ceste prema kanjonu, kao i činjenica da je od iste ove ceste do ostataka drevnog kamenog zida pješke gotovo nemoguće doći jer je kanjon između asfaltne ceste i drevnog zida gotovo fizički nepremostiv'', navodi istraživač.

Tvrdi kako ovaj misteriozni kameni bedem, ili podzid najvjerojatnije predstavlja drevni antički - ilirski zid koji je napravljen kao granični zid prapovijesnog naseobinskog rastera tj.grada na istočnoj strani.

''A još veću vjerojatnost tome, vrlo jasno pokazuje naknadno otkrivena činjenica da su nedvojbeni prapovijesni bedemi centralnog gradinskog-akropolskog prostora, kao i oni na sjevernom rubu, izgađeni u gotovo identičnoj zidarskoj tehnici s identično oklesanim poligonalnim kamenim blokovima s vanjskih strana, pri čemu je u sredini ubačen sitniji materijal. Ipak ostaje jedna velika i misteriozna zagonetka zbog čega je točno ovaj istočni podzid napravljen na točno ovakvom nepristupačnom terenu, u točno ovakvoj dužini na način da počinje 'ni iz čega' i završava na 'ničemu' odnosno - sjeverni kraj mu doslovno u potpunosti završava na rubu kanjona odakle se niti u jednom pravcu ne nazire nikakav nastavak niti zidanja, niti bilo kakve hodne staze. Da li je možda u drevno prapovijesno vrijeme postojao na tom dijelu nekakav antički drveni most preko uskog ždrijela kanjona koje je točno iza ovog kraja zida, ostaje zagonetno pitanje. Sve u svemu, ovaj impresivni dugi megalitski kameni zid predstavlja nesumnjivo jedno novo mostarsko arheološko čudo, jedan graditeljski povijesni spomenik koji kao takav nepobitno predstavlja iznimno vrijednu kulturno-povijesnu baštinu grada Mostara'', naveo je, između ostalog, o ovom otkriću Glamuzina.

Iako već prethodno opisani drevni kameni zid na strmim obroncima Bristovače predstavlja sam po sebi ogromnu arheološku vrijednost, da ustvari čitav širi prostor brijega Bristovača sadrži brojna druga, totalno nepoznata i neistražena arheološka nalazišta, pokazuje i razotkriveni kružni uzdignuti plato koji na svojim rubovima sadrži namjerno postavljene u krug ogromne kamene blokove ili megalite. Osim što jasno vidljivo postavljeni megaliti u krug omeđuju ovaj centralni dio platoa, gledajući sa izvanjske strane rubove vidljivo je i to da je ustvari čitav plato podzidan velikim megalitskim blokovima.

''Vjerojatan zaključak jest to da je ovdje riječ o jednom prapovijesnom ilirskom kultnom mjestu, njihovoj zvjezdarnici, opservatoriju odnosno mjestu na kojem su uz pomoć postavljenih kamenih blokova pratili i kontrolirali najvažnije datume izlazećeg sunca, zimski i ljetni suncostaj, ravnodnevnice, kao i izlaženje mjeseca, ali isto tako i pojedine zvijezde ili sazviježđa. Kratko rečeno ovaj vrlo zanimljivi i očigledno drevni, prapovijesni lokalitet možemo prozvati svojevrsnim 'Mostarskim Stonehengeom''', naveo je.