Hercegovački ustanak iscrtao je granice današnje Europe

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U organizaciji Udruge mladih sela Dračevo "Hercegovac" započelo je obilježavanje 140.-a obljetnice Hercegovačkog ustanka.

Program je započeo misnim slavljem u župnoj crkvi u Dračevu, koje je bilo posvećeno žrtvama Hercegovačkog ustanka, dok je manifestacija nastavljena kulturno-zabavnim program na spomeniku žrtvama Hercegovačkog ustanka 1875.-1878. god na Kulini u Dračevu.

Nakon intoniranja "Lijepe naše" okupljene je u ime organizatora pozdravio predsjednik Udruge "Hercegovac" Dračevo Boško Raič.

''Treću godinu zaredom organiziramo obilježavanje najvažnijeg povijesnog događaja za Hrvate u Bosni i Hercegovini. Mala buna, koja je prije točno 140 godina počela u ovom selu, iscrtala je granice današnje Europe. Nakon višegodišnjih nameta i tlačenja Turskog carstva, pobuna koja je 1875. godine počela u Dračevu dovela je do raspada Turskog carstva i dolaska Austro-ugarske monarhije na područje BiH.

Prošlo je 140. Godina, a situacija se za hrvatski narod u BiH nije promijenila, i to je razlog što smo se okupili ovdje - da slavimo ponosno važni povijesni događaj, svidjelo se to nekome ili ne'', rekao je predsjednik Udruge mladih sela Dračevo ''Hercegovac'' Boško Rajič.

Dr. sc. Ivo Lučić govorio je o povijesnoj važnosti ustanka i utjecaju koji je ustanak imao na cijelu Europu, kao i na položaj Hrvata u BiH.

''Bio je to ustanak protiv nepravde, nejednakosti pred zakonom, neistine i neslobode. Nikada, pa ni tada, nije bilo lako odlučiti se na rat, riskirati svoje živote, živote svojih najbližih, izložiti se grijehu i uništenju - zato mora postojati valjan razlog, nešto što je više od života, nešto što nadilazi goli biološki opstanak, a to je sloboda, dar Božji po kojemu smo ljudska bića, dar zbog kojeg imamo dušu svijest i savjest. Živjeti bez slobode znači ne biti dostojan božjeg dara i ljubavi i zvati se ljudima.

Znali su to naši preci koji su u Dračevu podigli ustanak i založili živote, obitelji i imovinu za slobodu i dostojanstvo. Žrtvovali su sve što su imali i bili, borili se i izborili za jednakost pred zakonom'', istaknuo je Lučić.

On je istaknuo kako se većina starijih sjeća se nedavne 1991. i 1992. godine, koja je po događajima bila slična Hercegovačkom ustanku.

''Prije nešto više od 20 godina smo se i sami našli pred izazovom borbe za opstanak, kada se nakon dugog niza godina ponovno ukazala mogućnost za slobodom. Nismo tu priliku propustili i pokazali smo se dostojnima svojih predaka kao i imena koje su nam ostavili. S ponosnom se sjećamo naših Lipanjskih zora kad smo oslobađali porobljene gradove po Hercegovini. Suocili smo se sa prijetvornošću , starim i novim varalicama i svim problemima s kojima su se suočili don Ivan Musić i njegovi ustanici.

Sloboda nikada ne pjeva onako kako su sužnji pjevali o njoj, a kakva god njena pjesma bila bez nje se ne može i za nju se vrijedi boriti. Nas je boriti se za slobodu, zalagati se za pravdu i svjedočiti istinu, jer ćemo samo takvi biti nepobjedivi i neuništivi, sve trenutke slabosti nadići, a svojoj djeci i mladima ćemo ostaviti uređeniju, slobodniju i bolju Hercegovinu'', rekao je Lučić.

On je zaključio kako je danas je neupitna činjenica da političko bosanstvo nije ukorijenilo u Hercegovini, te da je ovaj prostor, odnosno mediteranski prostor Humske zemlje Hercegovine, sačuvao posebnost, drugotnost i distancu od Bosne kao i ostalog okruženja.

''Nakon prvog Humskog kneza Mihovila, jedan od glavnih simbola njenog identiteta je Herceg Stjepan Kosača, dok za konačnu i modernu afirmaciju imena Hercegovine zasigurno velike zasluge ima vojvoda don Ivan Musić, kao i njegovi ustanici, a njihov ustanak potvrdio je tadašnjoj europskoj političkoj javnosti hercegovačko ime kao i posebnost njegove vojvodine'', zaključio je u svom izlaganju prof. dr. Ivo Lučić.

Program je nastavljen recitalima djevojaka iz Udruge ''Hercegovac'' o Hercegovačkom ustanku, nakon čega su članovi Udruge položili cvijeće i zapalili svijeću za žrtve Hercegovačkog ustanka, nakon čega je upriličen nastup kulturno-umjetničkih društava- HKUD-a ''Višići' Višići, HKUD-a ''Zora'' Struge-Gorica i HKUD-a ''Herceg Stjepan'' Blagaj Buna.

Program obilježavanja Hercegovačkog ustanka nastavlja se u nedjelju, 21. lipnja, kada će biti održana utrka čamaca pod nazivom ''Neretvom i Krupom kao naši stari''. Istoga dana, kod spomenika na lokalitetu ''Kulina'' bit će održana pjesnička večer ''Munja od Gabele'' u kojoj sudjeluje 12 pjesnika iz Hercegovine.

Manifestacija će biti zatvorena u ponedjeljak, 22. lipnja, tribinom na temu Hercegovačkog ustanka ''Znanjem do slobode'', koja će se održati u hotelu ''Mogorjelo'' s početkom u 20.00 sati, a na kojoj će govoriti dr. Nino Raspudić i Željko Raguž.