"Hercegovina čita" na 23. Sajmu knjige u Istri

Tekst članka se nastavlja ispod banera

"Hercegovina čita" - naziv je regionalnog programa idućeg, 23. Sajma knjige u Istri na kojemu će se predstaviti suvremena hercegovačka kulturno-književna scena, a posebno će biti predstavljena manifestacija "West Hercegowina Fest" s naglaskom na literarni dio festivala, najavljeno je u subotu na konferenciji za novinare u Puli u sklopu 22. Sajma knjige u Istri.

U pogledu kulturne suradnje Pule i Širokog Brijega "događa se nešto jako pozitivno. Upravo ćemo na sljedećem sajmu predstaviti naše blago koje imamo a koje se skriva široj javnosti", rekao selektor programa "Hercegovina čita" Emir Imamović Pirke dodavši kako je ta suradnja potvrda da se "događaju jako dobre stvari u kulturi".

"Potrudit ćemo se predstaviti blago koje imamo i koje se nepravedno skriva od šire javnosti", rekao je Berislav Jurič, selektor natječaja za kratku priču ovog hercegovačkog festivala.

Goran Bogdan istaknuo je da se radi o platformi za ljude koji se bave kulturom te o manifestaciji koja svojim kontinuiranim djelovanjem otvara prostor neafirmiranim autorima kojima je nastup na WHF-u često odskočna daska za dalje.

Direktorica Sajma Magdalena Vodopija izrazila je zadovoljstvo tim regionalnim programom te što će Sajam knjige u Istri iduće godine ugostiti brojne hercegovačke književnike i kulturne djelatnike.

"Ovogodišnji program 'Ljubljana bere' opravdao je sva očekivanja i riječ je o najboljem, najkvalitetnijem i najuspješnijem programu do sada. Veliki je stoga zadatak pred nama kako bi i ovaj program bio na visokoj razini", istaknula je Vodopija dodavši kako "pulska publika dobro percipira ove programe jer su autori iz regije posjetiteljima zanimljivi i zbog činjenice što je to jezik koji publika govori i razumije". Po njenim riječima, program "Hercegovina čita" dogovoren je ljetos u Širokom Brijegu tijekom održavanja "West Hercegowina Festa".

U subotu je u sklopu 22. Sajma knjige u Istri održan i okrugli stol na temu "Istrani protiv Istrijana" na kojemu su gosti bili Miroslav Bertoša, Milan Rakovac i Dario Marušić, a rasprava o identitetu potaknuta je knjigom Sandija Blagonića "Istrijani protiv Istrana". Sudionici skupa iznijeli su razne definicije identiteta, a Bertoša je rekao kako je fraza da je povijest učiteljica života nezavršena, jer mi povijest moramo završiti te da povijest pripada svima, prenosi Hina.

"Svatko ima svoj pojam identiteta i smatram da ne postoji identitet nego identiteti i mislim da trebamo razumjeti složenost i bogatstvo toga" - kazao je Bertoša. Da je identitet jako složena priča, potvrdio je i Marušić, a Milan Rakovac naglasio je da je važan kontekst i intrepretacija toga konteksta ilustriravši raznim primjerima pitanje identiteta i kako je u raznim situacijama različito shvaćen.

"U Istri tri četvrtine stanovništva su manjine, a istarstvo i istrijanstvo bi mogli biti i neki istrijanity" - rekao je.

Govoreći o identitetu i o glazbi, Dario Marušić je rekao da je čovjek muzikalno biće, da glazba ima svoj jezik, ali da ne postoji, kao što mnogi misle, jedinstveni jezik glazbe jer "svaka glazba ima i svoje jezike, dijalekte, metajezike, i po tome smo različiti, i po recepciji i produkciji".

"Ne bih ja tako mogao primjerice skladati indijsku glazbu jer ne znam njezinu gramatiku, nije to tek tako kada se govori o identitetu i o jeziku glazbe, to je složeniji fenomen" - zaključio je Dario Marušić.